Ljevoruke osobe, kojima se zbog te osobine pripisuju mnoge specifičnosti, danas obilježavaju svoj dan, ustanovljen u SAD 1976. godine.

Pretpostavlja se da ljevoruki čine oko 13 posto svjetskog stanovništva, mada njihov broj zavisi od zemlje u kojoj žive, a prema procjenama stručnjaka, u posljednjih 100 godina broj ljudi koji više koriste lijevu ruku povećan je skoro za četiri puta.

Iako se većina životnih aktivnosti obavlja korišćenjem obje ruke, obično jedna ruka pridržava predmet, a druga preciznije i vještije obavlja određene aktivnosti, pa se na osnovu toga i pravi podjela na ljevoruke i desnoruke osobe, koja zavisi od razvijenosti mozga.

Ako je razvijenija lijeva polovina mozga, osoba je dešnjak, a ako je razvijenija desna strana mozga, osoba je ljevoruka.

Desna polovina mozga, koja ‘gospodari’ ljevorukim osobama obrađuje informacije intuitivno, trenutno, s puno emocija, kreativno, a teškoće u prostornoj orijentaciji u životu i na papiru česta su odlika ljevorukih.

Ljevoruki ljudi su temperamentni, nestrpljivi i često rade, a da ne promisle i imaju potrebu za smjenjivanje aktivnosti, jer teško izdržavaju prisilu.

Oni su u stanju razmišljati brže kada, na primjer, igraju kompjuterske igre ili se bave nekim sportom, a uspostavljanje veza između lijeve i desne moždane hemisfere brže je kod ljevorukih, utvrdili su naučnici.

Među rezultatima uporednih istraživanja dešnjaka i ljevaka su i oni po kojima se ljevoruke osobe brže uplaše od onih koji više koriste desnu ruku.

Ljevoruki, koji nekako prevazilaze teškoće s kojima se suočavaju kod kuće – otvaranje konzerve ili sječenje makazama, najviše problema imaju na poslu gdje su, nerijetko, suočeni s aparatima pravljenim za dešnjake.

Odnos prema ljevorukim osobama različit je širom svijeta, pa se nizak broj ljevorukih ljudi u Aziji povezuje s diskriminacijom prema njima.

U zabavnim tekstovima u mnogim časopisima navode se slavne osobe koje su ljevoruke, pri čemu obično taj popis počinje s Leonardom da Vincijem, Mikelangelom, Beethovenom, Bachom, Charlijem Chaplinom, Paulom McCartniyem, Einsteinom ili vojskovođama Cezarom, Aleksandrom Makedonskim i Napoleonom.