U Crnoj Gori ne može biti uspostavljeno povjerenje između medija i države, sve dok ne budu riješeni napadi na novinare, ocijenio je specijalni izvjestilac Savjeta Ujedinjenih nacija UN za ljudska prava za unaprjeđenje i zaštitu slobode mišljenja i izražavanja Frenk La Ru, prenosi agencija Mina.

On je danas u Podgorici predstavio preleminarni izvještaj nakon petodnevnog boravka u Crnoj Gori dok će finalni izvještaj biti predstavljen naredne godine u UN-u.

La Ru pozvao je na djelotvornu odgovornost u svim slučajevima nasilja nad novinarima.

“Nesigurnost će dominirati sve dok napadi na novinare i imovinu medija ostanu neriješeni. Nekažnjivost u poznatim slučajevima nasilja nad novinarima je neprihvatljiva”, navedeno je u saopštenju iz UNDP.

La Ru je naveo da kada dođe do nasilja nad novinarima, prilikom istrage treba da stoji pretpostavka da je napad izvršen zato što je ta osoba novinar.

“Od toga treba krenuti u rješavanje slučaja“, kazao je La Ru i predložio osnivanje posebnog mehanizma zaštite za novinare.

Iako prepoznaje da su preduzeti koraci da se reaguje na novije epizode nasilja, La Ru je naglasio potrebu da se obezbijedi pravosnažni epilog svih neriješenih slučajeva, i da se spriječi da se takvi propusti ponove.

“Crna Gora treba da uspostavi posebni mehanizam za koordinaciju aktivnosti države usmjerenih na zaštitu novinara i brze istrage krivičnih djela. Taj mehanizam mora da uključi ne samo predstavnike policije i sistema pravosuđa, već i predstavnike medija i organizacija za zaštitu ljudskih prava”, kazao je on.

Po mišljenju La Rua, mediji igraju suštinsku ulogu u procesu konsolidovanja demokratije.

“Kritički usmjereni i nezavisni mediji, koji su sposobni da istražuju i javno ukažu na zloupotrebu i korupciju imaju centralnu ulogu u informisanju građana i u podsticanju javne debate o važnim pitanjima, rekao je on.

Kritički nastrojeni mediji su, ociijenio je on, od ključnog značaja u borbi protiv korupcije.

On je predložio da se razmotri sastav Savjeta RTCG.

“Treba da u Savjetu bude više članova, da dolaze iz raznovrsnijih grupa koje predstavljaju građane Crne Gore. To tijelo treba da bude kolektivno koje predstavlja različite grupe“, rekao je La Ru.

On je kazao da tako formiran Savjet može garantovati da je na usluzi svim građanima i da nije Vladin servis.

La Ru je rekao da finansijska zavisnost ne mora nužno da ograniči nezavisnost Javnog servisa.

On je istakao da nijedna vlada ne može da koristi medije za kampanju i nametanje svoje volje.

Prema njegovim riječima, treba da postoji fond koji će ulagati u produkciju za manjine i da treba pomoći finansijski medijima da vrate dugove.

“To treba raditi da dolazi iz raznih javnih sredstava, a nikako direktno od Vlade“, rekao je on.

La Ru je u Izvještaju pomenuo da “nema nikakve logike da Vlada ima svoj štampani medij“.

“Vlada što prije treba da poradi na tome da se Pobjeda privatizuje“, istakao je on.

Obaveza Vlade je, napomenuo je La Ru , da obezbjedi slobodno i nezavisno novinarstvo, a da novinari rade profesionalno.

Specijalni izvjestilac je pozvao medije da omoguće primjenu najviših profesionalnih i etičkih standrarda kroz dobrovoljno uključivanje u proces samoregulacije.

“Iznenađen sam krajnjom polarizacijom među medijima u Crnoj Gori. Na moju veliku žalost vidim da su napori da se osnuje jedinstveno samoregulatorno tijelo do sada imali ograničene rezultate. Otvorenost za ocjenjivanje i kritiku sopstvenog izvještavanja suštinska je komponenta profesionalizma i zrelosti svakog medija.”

La Ru je predložio osnivanje samo jednog samoregulatornog tijela koje bi obuhvatalo sve medije.

“Ukoliko to nije moguće, onda svaki medij pojedinačno treba da ima svoje regulatorno tijelo“, smatra La Ru.

On je iznenađen što, kako je naveo, Vrhovni sud ne daje pristup svim informacijama o sudskim postupcima.

“Ako je suđenje javno i ako se povjerenje građana bazira na otvorenosti i transparentrnosti sudskih postupaka, onda nema razloga da se informacije ne daju“, rekao je La Ru, navodeći da i tu ima izuzetaka.

On je pozitivnim ocijenio to što u crnogorskom Ustavu postoji pravo na mirno okupljanje i demontracije i što, kao i drugdje u svijetu, postoji uslov da se protesti najave policiji zbog regulisanja saobraćaju.

“Međutim, saznao sam od NVO sektora da se taj uslov pretvorio u davanje odobrenja od policije da li će se održati okupljanje. Tako policija daje sebi pravo da uskrati, ograniči ili premjesti okupljanje“, naveo je La Ru.