– Jeftinijeg a korisnijeg projekta mislim da trenutno nema u Crnoj Gori –
Ovu inicijativu trebali su da pokrenu ljudi koji odlučuju u Podgorici i Gradskoj Opštini Tuzi, ne ja, jer je ovako osuđena na propast, ali eto.
10 km je od Podgorice do Tuzi. Pored magistralnog puta nalazi se državno zemljište – nije potrebna eksproprijacija. Ravnica je. 6-7 km puta je uz vinograde AD „Platnaže“. Pri samom ulasku u Tuzi nalazi se naslje Karabuško polje sa više od hiljadu stanovnika koji nemaju ni pješački trotoar do Tuzi. Na početku buduće biciklisticke staze(?), u Podgorici, nalazi se šumica za rekreaciju i trening kojoj bi ova staza bila prirodni nastavak. Na pola puta je nezagađena rijeka Cijevna, omiljeno kupalište sve većeg broja Podgoričana i Tužana.
Sadašnjom, preopterećenom i za bicikliste nebezbijednom magistralom, potrebno je 30 min vožnje biciklom (meni, rekreativcu od 50 godina) da pređe navedenu relaciju, moj osmogodišne sin tu relaciju prelazi za 55 minuta.
U interesu je AD „Plantaže“ da pored svojih vinograda imaju jednu takvu biciklističku stazu, pa bi je trebali finansirati u tom dijelu. Gradskoj Opštini Tuzi je od vitalnog interesa jedna takva staza – to bi za nju bio ekološki „auto-put“: najbolja, najjeftinija i najzdravija veza sa Podgoricom, te prilika za razvoj ugostiteljske ponude (stotine biciklista bi se svakodnevno rekreiralo tom stazom, posjećujući Tuzi, đe bi mnogi od njih potražili osvježenje u nekom ugostiteljskom objektu). Ne mali broj Tužana bi mogao ići na posao biciklom, đaci u školu, studenti na fakultet. Stanovnici Karabuškog polja bi za manje od 5 mniuta bili u Tuzima i ne bi imali potrebe za drugom vrstom prevoza. Hiljade Podgoričana koji sve više voze bicikla bi najzad imali jednu pravu i relativno dugu a bezbijednu biciklističku stazu koja bi bila odvojena od magistralnog puta.
U finansiranju relativno jeftine a mnogostruko korisne biciklističke staze bi učestvovali: na prvom mjestu AD „Plantaže“, zatim Opština Podgorica i Gradska Opština Tuzi. Realizicaiju projekta bi trebali pomoći i podržati još: NTO, TO Podgorica, biciklistički klubovi i vlasnici veoma rentabilnih prodavnica bicikala. Sponzorstvo biciklističkoj stazi bi u svom interesu mogli pružiti i neki od mobilnih operatera…
Projekat bi mogao biti završen za par mjeseci.
Kako se kod nas ni jedan projekat, ma koliko on bio koristan za društvo ne može realizovati bez političke podrške, pozivam i prozivam, prije svih političke partije iz Tuzi da se založe za njega. Normalno, ako ih interesuje bilo što drugo osim lični, sitni interesi.
Kada sam se vratio rekreativnoj vožnji bicikla prije desetak godina, još nesiguran da li uopšte imam pravo da idem na živce vozačima/vozačicama automobila koji misle da su biciklisti i biciklistkinje dosadna žgadija koju treba ćušnuti s druma, volio sam da vozim zemljanim puteljkom između tzv. Tuškog puta i zasada vinove loze i breskvi sve do Kuća Rakića, pa sam se onda otiskivao pored Cijevne desno… Kada sam se okuražio i ‘obezobrazio’, prešao sam na asfalt, ali uvijek kad vozim prema Tuzima, kao juče ujutro, padne mi na pamet kako bi blo lijepo i plemenito od onih koji imaju i kojima basta da urade ovo što Zipp predlaže.
Ja sam spreman da dolazim više puta na MOBU.
U prilogu Prve TV od pre nekoliko dana, Vesna Janković iz Sekretarijata za komunalne poslove i saobraćaj je rekla da je opredeljeno 100 000€ za izgradnju biciklističkih staza, a da se planira i obeležavanje na postojećoj infrastrukturi. Meni nije poznato da postoji ikakav zvanični projekat po kojem bi se izgradila biciklistička infrastruktura Podgorice. Ako bi se to radilo odokativnom metodom možemo doći u problem kao biciklisti Sarajeva ili Zagreba gde su na taj način iscrtali staze na trotoarima i umanjili prostor za pešake koji se sada bune. Nama je potrebno da se pre bilo kakve akcije izvrši plansko projektovanje biciklističke infrastrukture, koja ne podrazumeva samo staze i trake, već i parkinge, zone usporenog saobraćaja, zone rezervisane za pešake i bicikliste… koje su takođe deo infrastrukture. Teško će se ovaj problem rešiti samo kantom farbe i četkom, nama treba ozbiljan pristup da bi se dobila najbolja rešenja. Potrebno je da ljudi iz Grada shvate kako je ovo saobraćajna infrastruktura koja je neophodna savremenom naselju da bi mogao u tom smislu da funkcioniše, a ne ćef dokonih pedalara.
Zippov predlog je dobar jer pogađa suštinu, a to je da treba povezati prigradska naselja, obližnja sela i varoši kao što su Tuzi, Golubovci, Danilovgrad, Spuž, Smokovac, Zlaticu…sa centrom grada kako bi se, ako ništa drugo, smanjila saobraćajna gužva i nadomestio nedostatak ozbiljnog gradskog prevoza.
Malo mašte:
Uzmemo na primjer da se ideja realizuje, da stotine biciklista – što rekreativno, što poslom svakog dana koriste tu stazu. Da plantaže, u sezoni, na neko mjesto, uz put, prodaju svoje tek ubrane proizvode, normalno, po nižoj cijeni a da većina njihovih uposlenih počnu dolaziti na posao, biciklom, tom stazom.
Da nekoliko desetina automobila bude manje na prakinzima u Podgorici, svakog dana, jer će stotinjak Tužana dolaziti na posao i u škole biciklom.
Da stazu, potpuno bezbjednu, koriste: od najmlađe djece do ljudi u poznim godinama. Da staza, zajedno sa Cijevnom postane rekreativna atrakcija. Da se nešto, makar to bilo ugostiteljstvo, pokrene u zamrlim Tuzima.
Da…
Ali, ja volim da maštam 🙂
Mislim da je došlo vrijeme za izgradnju biciklističkih staza u Podgorici.Gradjani su sve više uvjereni da nije više lako parkirati automobil u centru, da su se odvikli od svake fizičke aktivnosti , da im je sjedalni način života realnost,da su troškovi održavanja automobila previsoki , da je gradski prevoz nedovoljan…Potrebna je šira društvena kampanja i sredstva, koja nisu toliko velika s obzirom na mnogostruki benefit.Slažem se da to nije samo iscrtavanje staza ,ali je moguce naći i ekonomski interes, iznajmljivanje , porast prodaje bicikala i opreme ,servis itd. Podgorica je pogodna za vožnju jer je od maja do oktobra bez većih padavina, ali se uz prikladnu opremu moze voziti cijele godine.Bicikli se koriste i u mnogo hladnijim , vlažnijim i naseljenijim gradovima u svijetu.Šira kampanja i edukacija može uroditi plodom,iako se ovdje se novi načini života i ponašanja , makar i bili mnogostruko korisni, teško i sporo prihvataju,ali mora jednom da se počne…