Flaširana voda nije zdravija od vode iz slavine

Iako su vodovodni sistemi zastarjeli i u njih se ne ulaže onoliko koliko bi to bilo poželjno, ne postoje nikakvi empirijski dokazi da je flaširana voda zdravija od vode iz slavine. Štaviše, pojedine flaširane vode su slabijeg kvaliteta.

Flaširana voda znači povećanje plastičnog otpada

Flaširanom vodom “proizvede” se oko 5 miliona tona plastičnog otpada godišnje. Plastika od koje se prave boce je visokog kvaliteta, pa je za njenu razgradnju potrebno više stotina godina, a oko 80% takvih boca završi negdje u prirodi. Ako želite čiste rijeke i čistu prirodu – prvi korak koji ćete preduzeti jest prestati kupovati i piti flaširanu vodu.

Flaširana voda znači manju pažnju za javne sisteme

Što se otvara više firmi za proizvodnju i flaširanje vode, to se manje pažnje posvećuje javnim vodovodnim sistemima. Ipak, svaka roba ima svog kupca, pa je sve češća pojava da ljudi kupuju flaširanu vodu (jer ne vole ukus vode sa slavine ili sumnjaju u njenu zdravstvenu ispravnost). No, ako će se broj korisnika javnih sistema smanjivati, sve će se manje ulagati u iste. Je li to ono što želimo?

Korporativizacija vode

Širom svijeta je u toku rapidna privatizacija javnih vodovodnih sistema, a njeni rezultati imaju ogroman učinak na lokalne ekonomije. Voda se još naziva “plavim zlatom” 21. vijeka. Zahvaljujući povećanju stanovništva i brzoj urbanizaciji, promjeni klimatskih uslova i zagađenju, pijaća voda postaje najdragocjeniji resurs čovječanstva. Multinacionalne korporacije su to već odavno shvatile te kupuju, gdje god mogu, podzemne izvore i prava na distribuciju vode, a industrijska proizvodnja flaširane vode je važna komponenta u njihovim pokušajima da unovče ono što mnogi smatraju osnovnim ljudskim pravom: pristup jeftinoj i zdravstveno ispravnoj vodi.

Godišnji profit od prodaje flaširane vode u svijetu iznosi između 75 i 100 milijardi dolara, a tržište se širi 7% na godišnjem nivou.

Preuzeto sa Politika.hr