Da bismo se borili protiv siromaštva u Evropi, moramo prvo da ga upoznamo, a za to je potrebno više od golih brojki, piše Dojče vele.

Siromaštvo najviše prijeti Bugarskoj, Rumuniji, Španiji i Grčkoj, ako je vjerovati statistici.

U tim državama je i velika razlika između ljudi sa visokim i niskim dohotkom. Prve tri zemlje po nejednakosti su Španija, Letonija i Bugarska. Ukupno gledano, siromaštvo u EU ugrožava 16,9 odsto stanovništva.

A ljudi sa najvećim prihodima – gornjih 20 odsto, imaju u prosjeku pet puta veću platu od onih u donjih 20 odsto.

Njemačka je po ovom kriterijumu blizu prosjeka.

Istovremeno, jedna zemlja ima odlične pokazatelje. Češka Republika je na prvom mjestu u obje kategorije. Razlika između visokih i niskih prihoda je za polovinu manja od Španije, koja se po tom kriterijumu nalazi na dnu. Pored toga, u Češkoj je najmanje ljudi ugroženo od siromaštva, prenosi portal Capital.ba.

Osoba koja raspolaže sa manje od 60 odsto prosječnog prihoda, smatra se ugroženom. U Češkoj to izgleda ovako: manje od 4.500 evra godišnje znači rizik od siromaštva. U Luksemburgu je ugrožen onaj ko godišnje potroši manje od 19.500 evra. Stručnjaci kažu da za pravu sliku o uslovima života nedostaje još puno stvari.

Institut njemačke privrede uzima u obzir i druge statistike. Na primjer, šta kažu ljudi? Da li se smatraju siromašnim? Gotovo trećina Grka na ovo pitanje odgovara potvrdno. Pored toga, ljudima se postavljaju i konkretna pitanja: imaju li za kiriju, grijanje, kola, odmor? Kako sastavljaju kraj sa krajem?

Istovremeno, istraživač siromaštva Kristof Butervege sumnja i u brojke koje prezentuje Institut njemačke privrede. Na primjer, kaže ovaj stručnjak, zakonski minimalac je “crni đavo” za Institut njemačke privrede, iako on postoji u 20 zemalja EU.

U načelu, najvažnije je pravilno tumačenje statističkih podataka, kaže Butervege.

Na primjer, posljednjih decenija bogati su dobili mnoge poreske olakšice u Njemačkoj. Statistike njemačkog Zavoda pokazuju da siromaštvo u Njemačkoj raste, kaže Butervege:

„Ne možemo da se zaista borimo protiv siromaštva, a da ne dovedemo u pitanje povlastice bogatih“. Ali, za to nema političke volje, prenose agencije.