Državno tužilaštvo (odvjetništvo) Republike Hrvatske je konačno odlučilo da sasluša Veselina Bojovića, preživjelog crnogorskog zarobljenika iz splitskog logora ‘Lora’, koji je na tom mjestu 1992. godine doživio teško zlostavljanje i bio svjedok mučenja ili i ubistava ratnih zarobljenika iz Crne Gore. Ovo je prekretnica u istrazi zločina nad ratnim zarobljenicima iz Crne Gore u logoru ‘Lora’, ocjenjuju nevladine organizacije iz Crne Gore i Hrvatske, Akcija za ljudska prava (HRA) i Documenta.

Bojović će biti saslušan danas, putem međunarodne pravne pomoći, u Specijalnom državnom tužilaštvu Crne Gore. To će biti drugi put da on daje iskaz crnogorskom Državnom tužilaštvu o mučenju u ‘Lori’. Prvi put je saslušan prije 12 godina od strane državne tužiteljke Lidije Vukčević.

Do preokreta je došlo nakon što su ove dvije otganizacije Županijskom državnom odvjetništvu (ŽDOS) u Splitu dostavile dokumentarni film Televizije Nikšić ‘Zlo proljeće ’92’, u kojem je objavljen i iskaz Veselina Bojovića.

“ HRA i Documenta pozdravljaju ovaj korak ŽDOS s očekivanjem da će posle 18 godina izviđanja konačno  doći i do krivičnog gonjenja za mučenje zarobljenika iz Crne Gore, koji su od mučenja u ‘Lori’ 1992. morali biti zaštićeni prema domaćem i međunarodnom pravu”, kažu ove dvije organizacije u zajedničkom saopštenju za medije.

U saopštenju se podsjeća na to da je izviđaj je otvoren još 2007. godine, ali se do danas pouzdano ne zna što se preduzimalo. “Uprkos obimnom dokaznom materijalu nepoznate sadržine, koji je crnogorsko državno tužilaštvo dostavilo Hrvatskoj 2012. godine, još nije došlo ni do otvaranja istrage, ni do optuženja bilo koga za mučenje o kome je svjedočilo više osoba”.

“ŽDOS od 2007. godine istražuje stradanja zarobljenih vojnih rezervista iz Crne Gore koji su na hercegovačkom ratištu zarobljeni 1992. i sprovedeni u vojno-istražni centar ‘Lora’ u Splitu. Radi se o četrnaest pripadnika tzv. nikšićko-šavničke grupe, čija su prava štitila Ženevske konvencije i zakoni Republike Hrvatske. Bili su ratni zarobljenici, koji su, u skladu sa međunarodnim humanitarnim pravom, zasluživali zaštitu od mučenja i ubijanja: Radivoje Petković, Neđeljko Janković, Miljan Šušić, Ratko Simović, Duško Barović, Borivoje Zirojević, Dragoman Doknić, Radomir Vulić, Miloš Perunović, Ranko Vujović, Pavle Popović, Dragan Jakovljević, Luka Gazivoda i Luka Adžić.

Međunarodni crveni krst je od njih četrnaestorice, u Lori evidentirao samo Luku Adžića, koji je u avgustu 1992. godine razmijenjen u veoma teškom psihofizičkom stanju. Godinu dana kasnije umro je u Nikšiću. Posmrtni ostaci druge dvanaestorice pronađeni su na različitim lokacijama u Bosni i Hercegovini kod Duvna, Mostara i Trebinja. Tijelo Miloša Perunovića još nije pronađeno.

Što se tiče stradanja pripadnika tzv. barske grupe, konkretno Safeta Barundžije, Dragutina Vujačića, Ilije Moračanina, Slobodana Pejakovića, Zorana Radovića i Petra Sekulovića, za koje se takođe vjeruje da su prošli kroz Loru, SDT u Crnoj Gori vodi izviđaj od 2016. godine.

Osim komunikacije s Ministarstvom odbrane Crne Gore, tužilaštvima iz regiona, Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za krivične sudove iz Haga i analize prikupljenih informacija, u predmetu nema konkretnih rezultata. Tek je 2022. godine zatraženo utvrđivanje boravišta određenog broja osoba, nakon čega je formiran istražni tim. Izviđaj je u toku, o daljim radnjama SDT nije detaljnije izvještavalo. Dodatno, SDT u ovom predmetu istražuje i stradanje Radomira Vulića, koji je bio član nikšićko-šavničke grupe, jer se i njegovo ime našlo na dopisu Udruženja boraca ratova od 1990. godine Crne Gore, na osnovu kog je ovaj predmet formiran, i u tom dijelu dolazi do preklapanja istražnih radnji s onima koje preduzima ŽDOS u Splitu”, podsjećaju HRA i Documenta.

HRA: Hrvatsko tužilaštvo da obavijesti javnost o “Lori 3” i stradanju 14 vojnika JNA