Degradacija čovjeka, kako fizička, tako i duhovna, nije nepovratan proces. Istorija nas uči da su civilizacije, baš poput ljudi, prolazile kroz uspon i pad. Današnje doba možda obilježavaju izazovi poput moralnog relativizma, materijalizma i otuđenja, ali ono takođe nudi priliku za introspekciju i obnovu.

Fizički i duhovni pad

Vedska učenja pružaju nešto drugačiju perspektivu na ljudsku istoriju od one koju nam serviraju u školama, sugerišući da smo se kao vrsta kroz hiljade godina postojanja degradirali, kako fizički, tako i duhovno.

Ovaj pogled dolazi u sukob s dominantnim naučnim narativima poput Darvinove teorije evolucije, piše portal provjeri.hr i detaljno objašnjava ove tvrdnje uz primjere i dokaze.

Četiri juge: Ciklus ljudske civilizacije

Vede vrijeme dijele na četiri juge, odnosno doba, od kojih svako označava pad ljudskog društva.

1. Satia Juga (Zlatno doba):

Ljudi su živjeli hiljade godina, bili su visoki, fizički savršeni i potpuno svjesni svoje duhovne prirode.

Dokazi:

– Mitovi o divovima prisutni su u gotovo svim svjetskim kulturama, od biblijskih Nefilima do skandinavskih Jotuna. Takođe, postoje zapisi iz Mahabharate i Ramajane koji opisuju ljude s izuzetnim fizičkim sposobnostima.

– Monumentalne građevine poput egipatskih piramida ili megalita u Balbeku sugerišu postojanje drevnih civilizacija s naprednim tehničkim znanjem i nevjerovatnom fizičkom snagom.

2. Treta juga (Srebrno doba):

Počinju se javljati prvi znaci degradacije. Iako su ljudi još uvijek izuzetno napredni, njihova duhovna svijest postaje slabija.

Dokazi:

– Arheološki dokazi ukazuju na postojanje naprednih civilizacija koje su nestale, poput civilizacije doline Inda i Minojske civilizacije. Ove su kulture imale znanje o matematici, arhitekturi i medicini koje premašuje očekivanja za to vrijeme.

3. Dvapara Juga (Bronzano doba):

Ljudi postaju osjetno manje duhovni, a materijalizam počinje dominirati. Fizički kapaciteti i prosječna životna dob smanjuju se.

Dokazi:

– Tekstovi poput Mahabharate opisuju društva gdje sukobi i pohlepa postaju uobičajeni. Bitka na Kurukšetri, prema vedskim spisima, događa se upravo u ovom dobu.

4. Kali Juga (Gvozdeno doba):

Današnje doba obilježeno je moralnim padom, duhovnom apatijom, te fizičkim i intelektualnim slabljenjem.

Dokazi:

– Vedski tekstovi poput Bhagavata Purane tačno opisuju karakteristike Kali Juge: sklonost lažima, pohlepi, neslozi i površnosti. Moderni svijet s dominacijom materijalizma i porastom stresa, depresije i bolesti savršeno odgovara ovom opisu.

– Statistički podaci pokazuju smanjenje prosječnog IQ-a u nekim dijelovima svijeta, uz porast hroničnih bolesti poput dijabetesa i srčanih oboljenja.

Fizička degradacija čovjeka kroz vrijeme

Visina i tjelesna snaga

Vedski spisi često opisuju ljude iz prethodnih juga kao visoke i fizički moćne.

Arheološki nalazi:

– Nađeni su fosili i otisci stopala koji sugerišu da su ljudi u prošlosti bili značajno viši. Na primjer, otisci stopala pronađeni u Indiji (uključujući legendarna Višnuova stopala) ukazuju na visinu koja premašuje današnju normu.

– Divovski skeleti, iako kontroverzni, često se spominju u istorijskim izvještajima. Često su ih potiskivale mejnstrim naučne zajednice zbog neslaganja s teorijom evolucije.

Životni vijek

Vedski tekstovi tvrde da su ljudi u Satia Jugi živjeli hiljade godina, dok je današnji životni vijek u Kali Jugi smanjen na tek nekoliko desetljeća.

Dokazi:

– Mnogi drevni tekstovi, uključujući Bibliju i vedsku literaturu, spominju likove koji su živjeli stotine godina (primjer: Mahabharata opisuje Bhišmu kao osobu koja je doživjela nekoliko generacija).

Duhovna degradacija

Gubitak duhovne povezanosti

Vedska učenja navode da je čovjek u Satia Jugi bio potpuno svjestan svoje duhovne prirode, dok danas većina ljudi traži sreću isključivo u materijalnim postignućima.

Dokazi:

– U današnjem svijetu zabilježeno je smanjenje religijske prakse, meditacije i introspektivnih aktivnosti, dok materijalističke vrijednosti dominiraju.

– Studije pokazuju da ljudi u modernim društvima pate od hroničnog nezadovoljstva i osjećaja praznine, uprkos tehnološkom napretku.

Degradacija morala

U Kali Jugi moralne vrijednosti su na najnižoj tački.

Dokazi:

– Istorijski zapisi ukazuju na porast nasilja, pohlepe i sukoba u zadnjih nekoliko vjekova.

– Moderni trendovi poput korupcije, ekološke destrukcije i ratova potvrđuju vedsku dijagnozu Kali Juge.

Vedanta vs. Darvinova teorija evolucije

Dok Darvinova teorija evolucije sugeriše da se ljudski organizmi poboljšavaju kroz vrijeme, vedskim učenjima suprotna je ideja: ljudsko tijelo i svijest degeneriršu se kroz cikluse vremena.

Arheološki izazovi Darvinovoj teoriji

– Monumentalne građevine poput Göbekli Tepea, izgrađene prije više od 12.000 godina, pokazuju nevjerovatnu arhitektonsku i inženjersku vještinu, suprotno ideji da su ljudi u to vrijeme bili primitivni lovci-sakupljači.

– Ostaci naprednih društava, kao što je civilizacija Inda, otkrivaju znanje koje premašuje naučna dostignuća onog doba.

Povratak temeljnim vrijednostima kao ključ preobrazbe

Degradacija čovjeka, kako fizička, tako i duhovna, nije nepovratan proces. Istorija nas uči da su civilizacije, baš poput ljudi, prolazile kroz uspon i pad. Današnje doba možda obilježavaju izazovi poput moralnog relativizma, materijalizma i otuđenja, ali ono takođe nudi priliku za introspekciju i obnovu.

Kroz istoriju, velike promjene započinjale su kada su pojedinci prepoznali potrebu za povratkom temeljima – temeljnim ljudskim vrijednostima kao što su saosjećanje, istina, solidarnost i odgovornost prema svijetu oko nas. Ove vrijednosti nisu samo duhovne, već univerzalne, jer odražavaju ono najbolje u ljudskom duhu.

Napredak ne mora značiti samo tehnološki razvoj ili akumulaciju bogatstva. Pravi napredak je u ponovnom otkrivanju povezanosti s prirodom, zajednicom i vlastitim bićem. Na nama je da odlučimo hoćemo li pasivno posmatrati dalju degradaciju ili preduzeti konkretne korake prema stvaranju boljeg društva.

Možda više ne možemo promijeniti prošlost, ali možemo oblikovati sadašnjost i budućnost. Povratkom harmoniji s prirodom, njegovanjem znanja i duhovnosti te izgradnjom zdravijih odnosa, možemo preokrenuti smjer degradacije. Neka naš zajednički cilj bude ne samo očuvanje onoga što je ostalo, već i stvaranje svijeta koji poštuje duboku vrijednost svakog života i naslijeđe koje ostavljamo budućim generacijama.

Upravo u ovom trenutku leži mogućnost preobražaja. Hoćemo li je iskoristiti, od nas zavisi. (Izvor:provjeri.hr)