Priroda zna kome može vjerovati, ali vi odlučujete. Birajući iskreno prijateljstvo prihvatate izazov. Izazivate sebe da joj ne prkosite, a i zašto biste kad ste jedno? No, postoji nešto čudno, tu u čovjeku i tjera ga da gazi preko date riječi i sebe. I prije nego što shvati, daleko je odmakao na stazi ka ponoru, a za povratak je možda već prekasno.

Idući prema istoku prelazimo preko vulkanskih polja i oboda glečera koji grle brda u kojima ušuškane sante leda odbrojavaju posljednje dane. Ja samo želim da slušam talase okeana koji je izvajao njeno mjesto u društvu. Nego, nije ona oblutak koji možete staviti u džep ili ga zagubiti na putu do… gdje god da ste namjerili. Ona je hrid sa kojom struje bez milosti odmjeravaju snage. Pobjeđuje, gubi, gubi, ponovo pobjeđuje. I ne, nije uvijek plima.

Priroda i društvo u barci

Ribolov na Islandu je određen ubrzanim razvojem. Ova djelatnost nije nova, što je i za očekivati ako uzmemo u obzir geografski položaj ostrva. More i napredak islandskog društva nijesu se razdvajali vjekovima, ali je intenzitet varirao. Prema nekim podacima stanovnici Islanda su još u 12. vijeku izvozili ribu, iako su se primarno bavili uzgojem stoke. Odatle i izraz „ribolov za kućne potrebe“ za djelatnost kojom su se bavili stočari u periodu od februara do maja kada su napuštali kontinentalne oblasti i selili se bliže okeanu, kasnije formirajući naselja i gradove. Pokušaji Danske da krajem 18. vijeka uključi više Islanđana u rad na brodovima pod danskom zastavom predstavljaju prekretnicu, iako bez većeg uspjeha, te uloga ribolova ostaje sporedna sve do sredine 19. vijeka kada se i trgovina ribom počinje oslobađati od kolonijalnih stega i monopola.

U knjizi Islandsko ribarstvo (Íslenskur Sjávarútvegur) Sigfus Jonsson izdvaja tri kategorije u ovoj oblasti: lov, obradu ribe i izvoz (plasman), ističući značaj nevidljivih faktora i prećutnih normi u ribarskoj zajednici, koji su nerijetko radije zasnovani na ličnim uvjerenjima i političkim stavovima, nego li na ekonomskim principima.

Uz napredak ribolova raste popularnost morskih zanimanja. Biti mornar značilo je da ste „heroj zemlje i vojnik mora“. Dok su muškarci provodili vrijeme na pučini, žena je vodila računa o domaćinstvu bivajući glava porodice. Nije slučajno da djeca i danas imaju pravo da nose prezime prema majčinom imenu, kao i da je Island već devet godina na prvom mjestu kada je u pitanju rodna ravnopravnost (Global Gender Gap Report 2017, World Economic Forum).

* * *

Ona je hrid sa kojom struje bez milosti odmjeravaju snage. Pobjeđuje, gubi, gubi, ponovo pobjeđuje. I ne, nije uvijek plima.

Ona je Žena.