Bivši profesori protiv najavljenih promjena

Objavljeno: 09.04.2016, 00:20h

Pismo javnosti profesora univerziteta Predraga Obradovića, Slobodana Backovića i Perka Vukotića upućeno povodom reorganizacije Univerziteta Crne Gore

dijalogDa ukratko podsjetimo na karakter i tekovine prvog PMF u Crnoj Gori. Četvorogodišnje studije matematike i fizike počele su sa radom prije skoro četiri decenije – 1980. godine. Zadatak je bio školovanje budućih profesora i budućih istraživača u ovim naukama. Ovakve studije su, tradicionalno, trajale 4 godine i studijski programi u regionu su bili veoma slični našima.  Prelaskom na sistem 3+1+1+3,četvorogodišnjim studijama odgovarao je studij 3+1 (240 ECTS), kako je i zakon predvidio. Dakle, kvantum znanja neophodan za rad u prosvjeti i za ulazak u istraživački rad – ostao je jednak pređašnjem, četvorogodišnjem. Kasnije su sa radom počele studije biologije i računarstva. Pored školovanja matematičara, fizičara, informatičara i biologa, profesori PMF izvode nastavu iz matematike i fizike na svim univerzitetskim jedinicama UCG.Na fakultetu je do sada studijezavršilo 148 matematičara i 146 fizičara. Doktoriralo je 19 fizičara od kojih 8 radi van zemlje, matematiku i računarstvo doktoriralo je 32, od kojih je 7 našlo svoje mjesto u inostranstvu. PMF je fakultet sa najviše objavljenih naučnih radova na Univerzitetu Crne Gore.Studije matematike i fizike i dalje su fokusirane na školovanje profesora matematike i fizike. Prošle godine na Zavodu za zapošljavanje traženo je 148 profesora matematike i 29 profesora fizike. Oko 20% nastave iz matematike i fizike u našim osnovnim i srednjim školama je nestručno zastupljeno, a nešto manje od 20% profesora matematike i fizike u školama već ima više od 60 godina.Na početku 21. vijeka, u svijetu koji se ubrzano, a često i nepredvidljivo mijenja, matematika, fizika, kao i nauke generalno, temelj su uspješnog ličnog, socijalnog i profesionalnog razvoja pojedinca, i razvoja društva u cjelini. Naučni pogled na svijet, kritičko mišljenje, posvećenost  istini, tehnološki i ekonomski prosperitet – samo su neki od  fundamentalnih uticaja koje ove nauke imaju na intelektualni, socijalni, kulturni i moralni razvoj pojedinca i društva u cjelini.Država koja ima viziju da postane dio razvijenog i demokratskog svijeta, a Crna Gora tome snažno teži, prepoznaje ove potencijale i snažno podstiče regrutovanje i razvoj kadrova u ovim oblastima. Obrazovanje ovih kadrova postaje sve složenije i duže, kako bi se obezbijedilo sticanje visokih kompetencija za rad u svijetu koji napredujena zadivljujući, ali i na način pun izazova koji traže konstruktivne odgovore, na dobrobit ljudi i čovječanstva.

U svijetlu naprijed rečenog, izričiti zahtjev Rektorata da se pređe na sistem školovanja 3+2+3 smatramo neracionalnim i nepotrebnim. Naime, studije od 3 godine (prvi stepen) ne mogu obezbijediti visoke kompetencije koje su neophodne za rad u savremenoj školi. Po prijedlogu rektoratastudije bi se zbog toga morale produžiti još  dvije godine (3+2). Time bi se trajanje školovanja, u odnosu na prethodne sisteme4 ili 3+1, nepotrebno produžavaloza jednu godinui više bi koštalo. Napominjemo da u našem okruženju (Srbija, BiH, Makedonija) studije matematike i fizike (prvi stepen) traju četiri godine, a u Hrvatskoj pet.Zahtjev za spajanje studijskih programa matematike i fizike – zbog malog broja studenta – je krajnje neargumentovan, u ovom trenutku.

Koncept studija na tzv. dvogrupama u Crnoj Gori, davno je prevaziđen (skoro prije četiri decenije), gašenjem Više pedagoške škole, upravo zbog toga što takvi programi ne mogu da odgovore na zahtjeve savremene škole. Za univerzitetsku praksu studije na dvogrupama su danas – nepoznate.Mali broj studenata na matematici i fizici se ne rješava spajanjem programa. Interes za ove nauke treba da prepozna država, o čemu je naprijed bilo riječi, i da stvori stimulativan ambijent, koji će motivisati mlade da se obrazuju u ovim oblastima i posvete ovim karijerama. Činjenica je da je nezamisliv univerzitet bez kvalitetnih studija matematike i fizike, da su nezamislive i druge nauke bez matematike i fizike, a jednako je nezamisliva država bez matematički i fizički pismenih građana. Da li je ikome palo na pamet da spaja neke druge studijske programe, na primjer na umjetničkim akademija, iako je broj studenata na njima manji od broja zaposlenih i angažovanih u nastavi? Naravno, broj studenata nikako ne smije da bude razlog takvim poduhvatima.

U čitavoj priči o promjenama na Univerzitetu, iako se stalno naglašava riječ kvalitet, ne postavljaju se ključna pitanja kvaliteta niti se dobijaju odgovori na njih. Ne govori se o tome koji standardi treba da budu ispunjeni da bi obezbijedili kvalitet obrazovnog procesa?

Šta je sa uslovima za rad studenata (biblioteke, čitaonice), sta je sa računarskom infrastrukturom? Šta je sa profesionalnim razvojem univerzitetskih profesora, inostranim naučnim časopisima i drugom literaturom? Kako se mjeri kvalitet na UCG? Koliko i na koji način su studenti uključeni u procjenu kvaliteta? Na kraju, sa koliko i kako finansirati rad Univerziteta Crne Gore?
————————

Reagovanje rektorke i rektorskog kolegijuma

Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]
Prije nego ostavite komentar, molimo vas da pročitate Pravila komentarisanja na Portalu PCNEN
Blogovi

Logujte se ili registrujte




Forgot?
Register