Svijet danas obilježava dan borbe protiv  antisemitizma i fašizma. To je prilika da se još jednom podsjetimo na pogubne posljedice manifestovanja fašizma kako u prošlosti, daljoj i bližoj , tako i u sadašnjosti.

U noći 9. Novembra 1938.godine otpočeo je državno organizovan, pravno legitimisan i od javnosti podržan progon Jevreja u Njemačkoj.

Ta politika zasnovana na diskriminaciji i zločinu odnijela je milone nedužnih života za vrijeme Drugog svjetskog rata. Fašizam kao ideologija protivi se demokratiji, slobodi i jednakosti.

Na žalost i danas svijet nije poptupno pobijedio ovu ideologiju. Svuda još uvijek postoji značajan broj ljudi koji gaji fašističke ideje. Često se te ideje sprovode u djelo. Danas se fašizam ispoljava kroz: antisemitizam, ksenofobiju, homofobiju.

Među ostalim nacijama koje su stradale od fašizma ima i veliki broj pripadnika Romske populacije. Dragoljub Acković jedan od vodećih romskih  intelektualaca i član Svetskog Kongresa Roma, tvrdi  je da je u Drugom svjetskom ratu stradalo više  od 1,5 miliona Roma.

Predrasude i stereotipi prema Romima i danas su živi i aktuelni. Nerijetko su Romi predmet mržnje ultranacionalističkih i fašistickih grupa kod nas i u okruženju. Nažalost, od izjava sa prizvukom fašizma nijesu imuni ni neki od javnih funkcionera. Govor mržnje, kao prethodnica, konkretnom nasilju prisutan je u našem društvu. Romska i egipćanska manjina još uvijek nije prihvaćena kao ravnopravan dio društva. Omalovažavanje i diskriminacija je svakodnevni život za veliki broj Roma i Egipćana. Obrazovanje, zapošljavanje kao i drugi segmenti savremenog života nedostupni su za ogroman broj pripadnika romske i egipćanske zajednice.

Zabrinjavajuće je što značajan dio crnogorskih građana  Rome doživljava nižom rasom od sebe. Istraživanja javnog mnjenja govore da veliki procenat stanovništva gleda na Rome i Egipćane kao na manje vrijedne i nepoželjne u društvu.  Etnička distanca najveća je prema Romima. Njih kao komšije , kolege na poslu, pretpostavljene  ne može da zamisli najveći broj stanovnika Crne Gore.

Antifašizam kojim se Crna Gora s pravom ponosi, nažalost, nije do kraja odnjegovan. Stavovi i odnos prema romskoj zajednici čine nemogućim zaključak da je naše društvo do kraja prihvatilo antifašističke vrijednosti.

Crna Gora kao država okrenuta razvoju i napretku dužna je osnažiti napore za unapređenje ukupne tolerancije. Posebno je važno ukazivanje na pogubnost desnog ekstremizma posebno kada mu pribjegavaju političari koji su na papiru ljevičari.  Romi i Egipćani su specifična društvena grupa koja se se suočava sa diskriminacijom i mržnjom ne samo po osnovu siromaštva, etničke i vjerske pripadnosti, već, jedini u Crnoj Gori i po osnovu rasnog porijekla.

Svjetski dan borbe protiv fašizma prilika je i da podsjetimo predsjednika države, predsjednika skupštine i predsjednika vlade da Romi i Egipćani trebaju i zaslužuju veću uključenost u političke, ekonomske i socijalne tokove. Prilika je da ih još jednom podsjetimo da je Biljana Alković jedina visoko obrazovana i visoko kvalifikovana pripadnica romske i egipćanske  populacije na Balkanu i svim zemljama Dekade uključivanja Roma koja je nezaposlena i kojoj se ne omogućava angažman u državnim organima.

 Fondacija za stipendiranje Roma

Napomena: Naslov je dao PCNEN