Pišu: Štefan FILE
Ginter ETINGER*

Evropska unija veoma zavisi od svojih susjeda kada je energija u pitanju. Uvozimo preko 60 procenata gasa, uglavnom iz susjedstva. Ne samo da će se ovaj uvoz uvećati sa smanjenjem naše proizvodnje, već naši susjedi raspolažu značajnim potencijalom za proizvodnju obnovljive energije. Kako će zavisnost od uvoza rasti u narednim decenijama, naši susjedi će igrati izuzetno važnu ulogu u obezbjeđivanju snabdijevanja i tranzitu energije ka EU. Na nas podjednak uticaj imaju zaštita životne sredine, bezbjednost i održivost koja se traži i van naših granica, i naša pravila. Neodrživi energetski sistemi, kako sa ekološke tako i sa finansijske tačke gledišta, imaju velik uticaj na EU.

Mi priznajemo ovu međuzavistnost, i vidimo je kao osnov za sveobuhvatnu izgradnju partnerstva i saradnje za koju EU i njeni susjedi ne bi trebalo da gube vrijeme.  Kao prvi korak, Evropska komisija je odlučila da predloži strategiju za spoljne odnose EU u oblasti energetike. Uz unapređenje naše unutrašnje kohezije i koordinacije na ovom polju, strategija identifikuje stabilna i dugoročna partnerstva sa zemljama istočno, zapadno i južno od EU kao prioritete.

Naš cilj je da stvorimo integrisano energetsko tržište koje podrazumijeva šire susjedstvo EU, zasnovano na uporedivim pravilima, uz poštovanje specifičnih potreba i prioriteta naših susjeda. Ovo podrazumijeva proširenje i raznolikost veza između naše mreže energetske infrastrukture i mreža naših susjeda.

Primjer za to je Energetska zajednica prisutna od jula 2006. Energetska zajednica povezuje devet zemalja Jugoistočne Evrope, dok su još tri zemlje u ulozi posmatrača. Ona ovim zemljama pomaže da stvore stabilan regulatorni i tržišni okvir, te da promovišu regionalnu saradnju na osnovu energetskog zakonodavstva EU. Putem implementacije energetskih propisa EU, zemlje ne samo da pomažu procesu njihovog pristupa, već unapređuju i benefite primjene pravila Jedinstvenog tržišta, smanjujući cijene energije i ohrabrujući pridruživanje novih članova. One takođe mogu obezbijediti i transparentnije cjenovne signale, kako bi osigurale olakšice i poboljšale energetsku efikasnost. Mi pratimo ove napore sa opredijeljenom pomoći, pored sredstava obezbijeđenih za nacionalne projekte u oblasti energetike, dotirali smo nešto manje od 200 miliona eura za regionalne projekte u oblasti energije ovom regionu. Namjeravamo da produbimo rad, te da proširimo Energetsku zajedicu kako bi pokrili „Treći paket“ unutrašnjeg energetskog tržišta.

Možemo mnogo toga ponuditi našim susjedima. Unutrašnje tržište sa oko 500 miliona potrošača, svjetsko liderstvo u energetskoj tehnološkoj industriji, najsavremenija istraživanja u oblasti obnovljive energije, stabilan, transparentan, i pravno obavezujući okvir za energetsku politiku. Ovo znači da naši partneri mogu dobiti od saradnje sa EU isto koliko i mi.

Benefiti sežu dalje od polja energetike. Energija je žila kucavica modernog društva i ima veoma važnu ulogu u održivom i inkluzivnom energetskom razvoju.

Očigledno je da naša saradnja utiče na realnost svakog partnera ponaosob i trebalo bi da pokriva širok spektar tema – od regulatorne saradnje do transparentnosti tržišta, od ugljovodonika do  energetske efikasnosti, od održive energije do istraživanja i inovacija.

Drugim riječima, ono što predlažemo ove nedjelje jeste da se držimo podalje od odnosa usmjerenih isključivo na snabdijevanje energijom, i, umjesto toga, insistiramo na stvaranju sveobuhvatog i obostrano korisnog partnerstva.

Ovo je jedini način funkcionisanja u već isprepletenoj energetskoj stvarnosti kojom upravljamo i jedini način da osiguramo da region, koji obuhvata EU i njene susjede, krene putem održivije, sigurnije i bezbjednije energetske budućnosti.

* Autorski članak komesara za proširenje i politiku dobrosusjedstva i komesara za energiju EU