Vulkanski dim koji uzrokuje probleme u vazdušnom saobraćaju stvara se usljed brzog hlađenja magme okolnim ledom, pa će se dim širiti sve dok ima leda, ističu stručnjaci, iako nijesu suglasni oko trajanja erupcije.

Geofizičarka Islandskog meteorološkog instituta Bergthora Thorbjarnardottir naglašava da je svaki vulkan drukčiji i da s ovime nijesu imali iskustva budući da je prošlo 200 godina od zadnje erupcije, koja je tada trajala čak godinu dana.

Naučnici se pribojavaju da je sadašnja uzavrela aktivnost vulkana Eyjafjallajokull samo uvod u deceniju snažnih erupcija na Islandu koji je dom čak 130 aktivnih vulkana.

Thorvaldur Thordarson, ekspert za islandske vulkane sa Univerziteta Edinburg, izjavio za New Scientist da bi aktivnija vulkanska faza na Islandu mogla potrajati idućih 60 godina, s tim da bi vrhunac dostigla između 2030. i 2040. godine.

Profesor Pall Einarsson sa Univerziteta Island u Rejkjaviku izjavio je za New York Times da je otežavajuća okolnost to što se vulkan nalazi ispod glečera Eyjafjallajokull. Naime, topljenje leda izazvalo je poplave, evakuacije farmera s obližnjih farmi, rušenje mostova i prekid drumskog saobraćaja.

Osim toga, pažnju mnogih vulkanologa ovih je dana usmjerena prema Katli, najopasnijem islandskom vulkanu koji se nalazi u blizini glečera Eyjafjallajokull. Strahuje se da bi sadašnje erupcije mogle biti okidač za Katlu. Naime, dvije od tri erupcije vulkana Eyjafjallajokull u prošlosti su bile praćene mnogo snažnijim erupcijama Katle.

"To bi bilo zaista zabrinjavajuće, jer bi moglo uticati na klimu", izjavio je za Los Angeles Times vulkanolog Simon Carn s Tehnološkog univerziteta Mičigen.