Vatrometom, lampionima, zmajevima, raznim tradicionalnim običajima, jelima i sitnim "vradžbinama" za zdravlje, sreću i dobrobit porodice, dočekana je Kineska nova godina, 4705. po kineskom lunarnom kalendaru, godina u znaku svinje.

Poznavaoci tvrde da je Kineska nova godina, koja je nastupila danas,  18. februara, posebna po mnogo čemu. Za nju kažu da je "Zlatna godina svinje", kakva nastupa na svakih 60 godina, a u Južnoj Koreji tvrde da se tek na svakih 600 godina slože tako lunarni kalendarski dani.

Ova nova godina počinje "crvenim danom", bojom blagostanja u svakom pogledu, kako smatraju Azijati. Pošto prvi dan prvog mjeseca kineske nove godine važi kao "svačiji rodjendan", Kinezi pridaju veliki značaj dočeku nove godine.

Kinezi su počeli slavlje još 29. januara kada je počeo mjesec karnevala, vatrometa i zabava u susret novoj godini koja se računa po lunarnom sistemu i počinje sa drugim mladim mjesecom, nakon zimske kratkodnevice.

Kineski lunarni kalendar datira od 2.637.godine p.n.e, a ustanovio ga je car Huang Ti. Godina je podijeljena na 12 mjeseci, a jedan mjesec ima 39,5 dana. Jedan lunarni ciklus traje 60 godina i čini ga pet "prostih ciklusa" od po 12 godina od kojih je svaka u znaku neke životinje.

Taj 12-godišnji period Kinezi nazivaju "12 zemaljskih grana", a svaki životinjski znak prolazi kroz sve kombinacije pet elemenata: drvo, metal, voda, zemlja i vatra. Svi oni djeluju u svojstvu "Jin" ili "Jang".

U toku je 78. ciklus koji je počeo februara 1984. i traje do februara 2044. godine.

Legenda o životinjama koje su simbol godine veli da je Buda poručio svim životinjama do dodju, a pojavilo se samo njih 12 i to ovim redom: pacov, bivo, tigar, zec, zmaj, zmija, konj, ovca, majmun, pijetao, pas, a poslednja je bila – svinja. Pod znakom zeca se "krije" i mačka, koja je zakasnila na sastanak kod Bude.

Buda je svakoj životinji dao po jednu godinu. Tako je nastalo 12 kineskih zodijačkih znakova, koji su samo na prvi pogled slični znacima zapadnog zodijaka.

Proslava Kineske nove godine, poznata i kao Proljećni fastival, ima dugu tradiciju i mnoštvo simboličnih karakteristika. Tako se, na primjer, crvenim ukrasima zastiru prozori i vrata kako bi se odagnalo zlo.

Crveno je boja koja u tradiciji Kine simboliše sreću, bogatstvo, dugovječnost, zdravlje porodice…

Običaj je da se pred samu Novu godinu kuća detaljno čisti da bi se izbacila svaka nesreća, a ponegdje se stolarija boji u crveno. Kuća se zatim ne sprema prvih 15 dana nove godine da bi se sreća – odomaćila.

Takodje se ne pere kosa i ne mijenja novogodišnja frizura, jer se vjeruje da svako bavljenje kosom u prvih 15 dana donosi finansijske nevolje.

Noć dolaska Nove godine se provodi u krugu porodice, a na stolu su razne djakonije od kojih svaka ima značenje. Izbjegava se upotreba noževa, makaza i svih oštrih predmeta jer to donosi lošu sreću. Novogodišnja trpeza se jede štapićima iz zajedničkih posuda.

Na trpezi su jela od mahunarki, algi i bambusovih izdanaka koja simbolišu dobre želje, zatim riba i piletina koje simbolišu zajedništvo i blagostanje, gusti pasulj koji znači veselje i jaja – plodnost.

Dezert (pečeno voće, sladoled, lotosovo sjeme u slatkom sirupu…) služi se usred obroka, a posebno važan je kolač "Nin Go" koji simboliše uspjeh ("nin" znači "godina", a "go" je "visoko").

Običaj je da se bližnjima daju pokloni, kao i da se obilaze daleki rodjaci. Kinezi ne putuju sedmog dana u Novoj godini, što je takodje vezano za dugu tradiciju vjerovanja u srećne i nesrećne brojeve.

Kinezi vjeruju da su četiri i sedam nesrećni brojevi (četiri simboliše smrt a sedam gubitak), dok su srećni brojevi šest, osam i devet, jer donose veliku sreću, bogatstvo i dugovječnost.