Podzemni bunker Veliki Zep, koji je u bivsoj Jugoslaviji bio najveca vojna tajna, na cijoj izgradnji je radilo vise generacija Titovih partizana, vise ne predstavlja tajnu

Piše: Davud Muminovic

Podzemni bunker Veliki Zep, koji je u bivsoj Jugoslaviji bio najveca vojna tajna, na cijoj izgradnji je radilo vise generacija Titovih partizana, u cetvrtak je konacno otvorio svoja vrata za javnost i vise ne predstavlja tajnu.

Novinari s prostora cijele bivse Jugoslavije posjetili su ovaj podzemni bunker. Do podzemnog vojnog kompleksa Veliki Zep, u kojem se, kako tvrde pripadnici EUFOR-a, u junu i julu skrivao haski bjegunac Ratko Mladic (od Han Pijeska udaljen oko cetiri kilometra), vozili smo se EUFOR-ovim terencima.

Uprkos relativno kratkoj relaciji do ovog kompleksa, put kroz nepreglednu crnogoricnu sumu i neprohodne snjezne puteve trajao je vise od pola sata.

PLANINSKA KUCICA ILI…

Podzemni vojni kompleks Crna Rijeka prostire se na oko 3.000 kvadratnih metara povrsine. Ukopan je nekoliko stotina metara pod zemljom i osposobljen jednom od najkompleksnijih telefonskih centrala u Evropi.

Medjutim, ulaz u ove podzemne hodnike, koji su u kriznim situacijama bili predvidjeni za smjestaj Glavnog staba JNA, gotovo je neprimjetan. Garaza planinske kucice, koja se ni po cemu ne razlikuje od slicnih vikendica na sarajevskim olimpijskim planinama, jedan je od tri kamuflirana ulaza u podzemni bunker. Ostala dva ulaza udaljena su stotinama metara.

U “garazi” su nas docekala mocna i neprobojna celicna vrata (debljine od oko tridesetak centimetara), kroz koja smo usli u podzemni svijet, koji je svojevremeno trebalo da bude najsigurnije mjesto u slucaju izbijanja treceg svjetskog rata.

Nasi vodici iz EUFOR-a utvrdili su da su ulazi u bunker tako temeljito osigurani da bi bili sposobni izdrzati i nuklearni udar.

Nakon vrata, docekalo nas je predvorje duzine oko tridesetak metara, s dvije sobe sa strane. Ovaj prostor predvidjen je za dekontaminaciju i hermeticki je zatvoren od ostatka objekta.

U unutrasnjosti bunkera, za koji komandant EUFOR-a Dejvid Liki tvrdi da je jedan od najboljih vojnih objekata u BiH, nalaze se svi sadrzaji koji su potrebni za zivot oko 500 ljudi. Strucnjaci tvrde da bi mogli prezivjeti sest mjeseci, a da ne izadju na povrsinu.

Poseban rezervoar za vodu, agregat za snabdijevanje elektricnom energijom, filter za zrak, funkcionalne i prostrane kuhinje, kupatila i mnogobrojne spavaonice, garantovale su svojim stanovnicima kompletan komfor, kao u bilo kojoj “normalnoj” kasarni.

Cijeli kompleks je klimatiziran ujadnacenom temperaturom od 22 stepena celzijusa i ljeti i zimi.

U podzemnom bunkeru nalazi se i luksuzni kabinet namijenjen nekadasnjem vrhovnom komandantu i predsjedniku bivse SFRJ Josipu Brozu Titu, u cijem su sastavu radna i spavaca soba, te prostorije njegovih najblizih saradnika. Sve ove odaje, kao i sala za konferencije, u odlicnom su stanju. U svim prostorijama nalazi se cak i posteljina, cisto i uredno slozena.

OD BUNKERA DO FARME GLJIVA

Poseban kuriozitet ovog objekta je i telefonska centrala, koja je sluzila JNA kao centar veze. Sve telefonske linije, koje su direktno povezane sa relejom na brdu ispod kojeg se kompleks nalazi, jos rade. Rad centra veze omogucavali su podzemni kablovi, koji su se od podzemnog sklonista do povrsine zemlje mjerili stotinama metara i povezani su antenskim stubovima. Sve telefonske linije jos su u funkciji, a ovdje je bio i Centar veze Vojske Republike Srpske.
Kompletan objekat je sagradjen u jednom nivou, samo je jedan od rezervnih ulaza, predvidjen za dovoz goriva, nizi za nekih dvadesetak metara.

“Ovaj ulaz se uopste ne primjecuje s vana. Namijenjen je za ulaz vozila koja bi opskrbljivala bunker gorivom i ostalim potrepstinama. Zbog toga i jeste na drugoj razini da se eventualni pozar ne bi prosirio na ostatak podzemnog bunkera”, objasnio je slovenacki vojnik iz sastava EUFOR-a koji je preuzeo ulogu vodica.

Oko pola sata tumaranja po podzemnim hodnicima, koliko smo imali na raspolaganju, nije bilo dovoljno da steknemo potpunu sliku o kolosalnosti ove podzemne gradjevine, za koju strucnjaci tvrde da je gradjena vise od trideset godina.

Objekat Veliki Zep, relikvija hladnog rata, bice zatvoren i kasnije predat u civilne svrhe.

Niko jos ne zna za sto bi mogla biti iskoristeno oko 3.000 metara kvadratnih savrseno sigurnog prostora pod zemljom.
Postoje prijedlozi da se Veliki Zep pretvori u veliku farmu gljiva.

Nezavisne Novine