Na trulim temeljima se ne gradi jaka kuca

Piše: Časlav Pejović

Projekat brana na Moraci je dobio etiketu kontraverznosti. Zasnovan je na upitnoj strategiji odabira modela i prioriteta, zamagljen obmanama i manipulacijama. Ako bude realizovan na planirani nacin, moguce su teske posljedice po Crnu Goru. Istina, Crna Gora bi imala neke koristi po osnovu koncesione naknade, poreza i carina, ali to je veoma malo u odnosu na ono sto se gubi i ono sto ovaj prirodni resurs moze donijeti Crnoj Gori.

Nakon sto je Vlada usvojila Strategiju razvoja energetike do 2005, kojom su “kao energetski i ekonomski najatraktivnije i najbolje proučene” oznacene HE na Morači i HE Komarnica (Strategija, str.31), slijedeci korak je trebalo da bude donosenje odluke o prioritetu izmedju ove dvije opcije. To je trebalo uraditi na osnovu cjelovite analize njihovih prednosti i mana. Umjesto toga, odluceno je da se gradi HE Moraca, bez da je radjena ovakva analiza. Alternative su se svele na: 1. Da se gradi HE Moraca, i 2. Da se ne gradi nista.

HE Komarnica bi bila neuporedivo bolje rjesenje za Crnu Goru iz vise razloga. To je teren koji je nenaseljen, prakticno bez postojece infrastrukture, sto bi sam projekt ucinilo jeftinim, jer prakticno ne bi postojali troskovi eksproprijacije i izmjestanja infrastrukture. U slucaju HE Moraca, samo ti troskovi bi daleko premasili sto miliona eura, sto je nesto manje od troskova gradnje HE Komarnica! Osim toga, akumulacija HE Moraca bi potopila kuce, imanja, groblja, magistralu, mostove, ugrozila manastir Moracu i manastir Dugu (koji bi cak bio potopljen ako se prihvati “bolje rjesenje” kakvo je predlozio A2A), te ugrozila biljni i zivotinjski svijet, sve do Skadarskog jezera. S aspekta rjesavanja deficita struje, kljucna razlika je da bi Crna Gora gazdovala strujom koju bi proizvela HE Komarnica, te se ne bi mogla staviti ona primjedba koja postoji kod HE Moraca, da se gradnjom brana namjerava rjesavati problem deficita u Italiji, a ne Crnoj Gori. Konacno, da je izbor pao na HE Komarnicu, izbjeglo bi se gubljenje vremena i energije u ovakvim raspravama, jer u slucaju HE Komarnica otpor prema gradnji prakticno ne postoji.

Mogao bih jos da nabrajam, ali mislim da je sasvim dovoljno za svaku normalno razumnu osobu da donese zakljucak sto je bolje za Crnu Goru. Zasto je izbor pao na HE Moraca? Razlog koje se obicno daje jeste da je dokumentacija za Moracu bila potpunija. To je neuvjerljivo, jer je ta dokumentacija poticala iz 1980-tih, kad niko u Crnoj Gori nije ni cuo za ideju odrzivog razvoja. U medjuvremenu su standardi za gradnju bitno promijenjeni, tako da takva dokumentacija nije mogla da sluzi kao osnov za gradnju brana. Moja je hipoteza da se Vlada rukovodila interesima koncesionara. Naime, koncesionaru HE Komarnica ne bi odgovarala, jer je dio jedinstvenog sistema Piva, tako da koncesionar ne bi mogao da slobodno raspolaze strujom. Ako ova hipoteza nije tacna, nego je jedini razlog dokumentacija, to bi bio argument vise da je Vlada usla u projekat kao grlom u jagode, bez dovoljnih provjera.

Ozbiljan nedostatak sadasnjeg projekta jeste da ne postoji sveobuhvatna Cost & Benefit analiza, koja bi se odnosila na Crnu Goru. Bilo bi krajnje neodgovorno ako bi Vlada usla u ovaj projekt bez takve analize. Jer, to bi znacilo da je Vlada spremna da udje u projekt bez kljucnih informacija o njegovoj drustvenoj korisnosti. Osim toga, obaveza Cost & Benefit analize proizilazi i iz jedne od EU direktiva o vodama (Directive 2000/60/EC, 2000), koja namece obavezu drzavama clanicama da koriste Cost & Benefit analize prilikom donosenja vaznih odluka vezanih za koriscenje voda. U Preambuli ove Direktive se kaze da “voda nije komercijalni proizvod kao sto je ostala roba, vec je ona nacionalno blago koje mora biti zasticeno i tretirano kao takvo.” Iako Crna Gora jos uvijek nije clanica EU, kao kandidat za clanstvo vec mora da uskladjuje svoje propise i praksu sa onim u EU.

S tim u vezi, mislim da su odredbe o zastiti zivotne sredine u nacrtu koncesije nedovoljne i suvise opste. U pravu, ako zelite da nesto zastitite jasno i precizno, onda se koriste jasne i precizne odredbe, umjesto opstih, koje ostavljaju prostor diskrecionom tumacenju. Mislim da u tom dijelu nacrt iziskuje znacajno poboljsanje i preciziranje obaveza. Sve analize ukazuju na visoki rizik po zivotnu sredinu, sto logicno iziskuje troskove za njenu zastitu. Ovi troskovi mogu biti izuzetno visoki, sto bi moglo bitno uticati na isplativost projekta. Nijesam nigdje nasao da li je neko napravio procjenu tih troskova, te ko treba da ih snosi. Iz teksta koncesije ne proizilazi jasna obaveza koncesionara da snosi te troskove, ali se zato precizira da bi njemu isla korist po osnovu smanjenja emisije. Ako koncesionar ubira prihode po osnovu smanjenja emisjie, onda bi trebalo da snosi troskove saniranja posljedica po zivotnu sredinu. Cak i bez toga, prinip je jasan: trosak zastite i oporavka zivotne sredine treba da snosi onaj ko ugrozava zivotnu sredinu ("polluter pays" princip). U konkretnom slucaj to je onaj ko bude gradio brane. Ta nece valjda Crna Gora da snosi posljedice koje po zivotnu sredinu napravi koncesionar? No, imajuci u vidu kako je Vlada do sada vodila ovaj postupak, sasvim je moguce da se ti troskovi namjeravaju svaliti na ledja gradjana Crne Gore, sto bi citav projekt ucinilo jos nepovoljnijim po Crnu Goru.

Posto na kraju obicno dolazi dezert, ova prica o branama je za kraj sacuvala jedan detalj koji se tice cijene struje. Jedna od manipulacija koje je Ministarstvo ekonomije uporno ponavljalo jeste da bi gradnja HE Moraca i povezivanje podvodnim kablom sa Italijom doveli do snizavanja cijene struje za gradjane Crne Gore, jer bi se izbjegli tranzitni troskovi koji se placaju prilikom uvoza. Kao prvo, kako se struja iz HE Moraca najvecim dijelom namjerava izvoziti za Italiju, to znaci da ce Crna Gora nastaviti da uvozi struju, sto znaci da ce nastaviti da placa tranzitne troskove. Kad je rijec o podmorskom kablu s Italijom, Vlada krije od gradjana procjenu da ce to znaciti povecanje cijena struje u Crnoj Gori. To eksplicitno pise u analizi koju je radio Poyry (str. 104), gdje se daje i objasnjenje za ovo “prelivanje” cijena iz Italije u Crnu Goru zbog visoke cijene struje u Italiji.

Toliko je bilo obmana i manipulacija kojima se sluzila Vlada, da sam cak namjeravao da jedan blog posvetim toj temi, ali sam odustao, jer mi je vise mucno da se bavim takvim stvarima. Samo cu reci da se na trulim temeljima ne moze graditi jaka kuca.

Moj predlog je da se privremeno zaustavi projekt dok se ne urade potrebne analize, koje bi ukljucivale analizu alternativnih rjesenja. Nakon toga, na osnovu rezultata analize treba odabrati rjesenje koje je najbolje za Crnu Goru. Ako Vlada tako ne postupi, ostace mucan utisak da je Vlada ovaj projekt radila zbog interesa koncesionara, a ne zbog dobra Crne Gore. Ili, da budem sasvim jasan, to bi znacilo da je Vlada radila protiv interesa Crne Gore.