Dr Agnes Callamard, Izvrsni direktor ARTICLE-a 19, i Slobodan Franovic, Predsjednik CHK: Mi smo duboko zabrinuti zbog cinjenice da taj nacrt Zakona o slobodnom pristupu informacijama nije u skladu sa medjunarodnim standardima

London / Podgorica, 24. 03. 2005.

Gospodin Milo Djukanovic, Predsjednik Vlade Republike Crne Gore
Gospodja Vesna Kilibarda, Ministar Kulture i medija
Gospodin Ranko Krivokapic, Predsjednik Parlamenta Republike Crne Gore

Primjerak proslijedjen:
Gospodinu Draganu Djurovicu, Potpredjsedniku Vlade i Ministru Unutrasnjih poslova
Gospodinu Zeljku Rutovicu, zamjeniku Ministra Kulture i medija
Gospodinu Rifatu Rastoderu, Potpredsjedniku Parlamenta
Gospodinu Miodragu Ilickovicu, Predsjedniku Zakonodavnog odbora Parlamenta
Gospodinu Vladimiru Ristovskom, sefu kancelarije Vijeca Evrope u Crnoj Gori
Gospodji Paraschivi Badescu, sefu misije OES-a u Crnoj Gori

Otvoreno pismo

Postovani Predsjednice Vlade,
Postovana Ministrice Kulture i medija,
Postovani Predsjednice Parlamenta Crne Gore,

ARTICLE 19 i Crnogorski Helsinski Komitet vam se obracaju u vezi sa crnogorskim nacrtom Zakona o slobodnom pristupu informacijama, a i kao podrska slicnom pismu koje vam je poslala Radna grupa za izradu nacrta Zakona. Nakon sastanka koji je sa clanovima Radne grupe za zajednicku inicijativu imalo Ministarstvo Kulture i medija u srijedu 16.03. 2005. godine i na kojem se raspravljalo o nacrtu Zakona koji je pripremilo to Ministarstvo, mi smo duboko zabrinuti zbog cinjenice da taj nacrt Zakona o slobodnom pristupu informacijama nije u skladu sa medjunarodnim standardima.

Trenutna verzija nacrta Zakona, koja je podijeljena clanovima Radne grupe je u kljucnim oblastima razlicita od teksta koji je Radna grupa dostavila Ministarstvu u septembru. Sta vise, ona ne sadrzi mnoge preporuke koje su dale medjunarodne organizacije kao sto su Vijece Evrope i ARTICLE 19.

Ono sto izaziva nasu najvecu zabrinutost je clan 9 nacrta Zakona koji:

– ne predvidja precizne i jasno definisane izuzetke na pravo pristupa informacijama, i, prema tome, iskljucuje informacije od znacajnog javnog interesa iz javnog domena;
– nema adekvatnu formulaciju testa stetnosti za svaki izuzetak i, prema tome, ogranicava pristup informaciji samo zato sto ona spada u jednu od nabrojanih kategorija, a ne zato sto bi njeno objavljivanje izazvalo sustinsku stetu zasticenom interesu;

Takodje smo zabrinuti jer je iz trenutnog nacrta izostavljena odredba koja garantuje zastitu od pravnih, administrativnih i drugih sankcija u vezi sa zaposlenjem onih pojedinaca koji daju informacije o prekrsajima (insajderi). Sa zaljenjem konstatujemo da iskljucivanje testa javnog interesa i iskljucivanje zastite izvora informacija u najnovijoj verziji nacrta Zakona predstvlja promjene na gore, ako se uzme u obzir da su obje odredbe bile prisutne u verziji koja je objavljena u septembru 2004.

Takodje bismo voljeli da vam skrenemo paznju na clan 11 koji propisuje elemente koje zahtjev za informacijom treba da sadrzi. Stav 4 upucuje na “druge podatke koji olaksavaju trazenje zeljene informacije”. Dodavanje tako nejasno formulisanog zahtjeva stvara mogucnost zloupotrebe posto se zahtjev za informacijom moze odbiti po proceduralnom osnovu jer ne sadrzi potrebne “druge podake”.

Slicno tome, konstatujemo da postoji rizik da jedna odredba iz clana 15 (3) bude zloupotrebljena. Ona propisuje okolnosti u kojima normalni krajnji rok za odgovor na zahtjev za informacijom moze biti produzen na period od 15 dana. Preporucujemo da formulacija “ili drugih objektivnih razloga koji sprecavaju rjesenje zahtjeva za informacijom” bude izbrisana.

Konacno, apelujemo da se unese jasna odredba koja garantuje da ce pravo na pristup informacijama predvidjeno ovim Zakonom imati prednost u odnosu na bilo kakvo drugo konfliktno zakonodavstvo ili regulative. Takva odredba je posebno vazna ako se uzmu u obzir ogranicenja pristupa informacijama koja se nalaze u postojecim zakonima kao sto su Zakon o drzavnoj upravi, Zakon o opstem upravnom postupku, Zakon o krivicnom postupku, Zakon o parnicnom postupku, Zakon o javnom tuziocu i drugi.

Shodno obecanjima koja je dao zamjenik Predsjednika Vlade i zamjenik Ministra Kulture na regionalnom seminaru u septembru prosle godine ciji je domacin bio Crnogorski

Helsinski Komitet, a koja se ticu unapredjenja i usvajanja Zakona o slobodi informisanja, razocarani smo nazadovanjem u posljednjih nekoliko mjeseci. Preporuke koje su date na regionalnom seminaru obezbjedjuju jasne indikacije koje korake treba preduzeti da bi se dalje razradio tekst nacrta Zakona koji je pripremila Radna grupa da bi isti mogao biti u skladu sa medjunarodnim standardima. Umjesto toga, sada se suocavamo sa jednim inferiornim tekstom, a ocigledno je da Ministarstvo Kulture i medija ne pokazuje volju da prihvati preporuke Radne grupe i medjunarodne zajednice.

Nadamo se da cete razmotriti nase zahtjeve, a mi ostajemo na raspolaganju da pomognemo da se u Crnoj Gori obezbjedi uspostavljanje temeljnog prava na pristup informacijama.

Sa postovanjem,

Dr Agnes Callamard,
Izvrsni direktor ARTICLE-a 19

Slobodan Franovic,
Predsjednik Crnogorskog Helsinskog Komiteta