\'Kontroliraj naftu i kontrolirat ćeš države, kontroliraj hranu i kontrolirat ćeš ljude, kontroliraj novac i kontrolirati ćeš svijet\’
Piše: Politika.com
Prema podacima svjetske organizacije World Food Program milijardu ljudi u svijetu je kronično pothranjeno.18 000 ljudi umre od gladi svakog dana. Svakih 6 sekundi od gladi umre jedno dijete, velika većina od tog u Africi i Aziji. U isto vrijeme preko 30% Amerikanaca je pretilo, kao i sličan broj europljana (po nekim studijama). Trenutna financijska kriza digla je troškove hrane/srezala financiranje u toj mjeri da se procjenjuje kako će te brojke samo rasti, a sve je šira pojava gladi i u razvijenim državama poput SAD-a. Rješavanje globalne financijske krize na način na koji se rješava, a to je pumpanje novih bilijardi eura i dolara sadašnjih i budućih poreznih obveznika u svjetsku financijsku Ponzi shemu vrlo vjerojatno će rezultirati produbljivanjem recesije, pa i po nekim procjenama, depresijom. Došla ona u obliku deflacije ili hiperinflacije, a što ovisi samo o odlukama centralnih i necentralnih bankara, te pridruženih financijskih ministara, ja i većina vas koji ovo čitate ćemo dodatno osiromašiti, no vjerojatno ćemo nekako preživjeti. Za milione ne tako sretnih, to će značiti smrt od gladi.
Proizvodnja hrane u svijetu u zadnjih par godina ne prati porast stanovništva iz nekoliko razloga. Do prije godinu dana, proizvođači hrane bili su pritisnuti rastućim cijenama energenata s jedne, te sve težim tržišnim uvjetima s druge strane (iskrivljenim sustavima poticaja, sve većim regulacijama i administrativnim preprekama) te je poljoprivreda bila prilično neprivlačan posao za prosječnog poduzetnika. S dolaskom financijske krize cijene poljoprivrednih proizvoda srozale su se, a uvjeti financiranja pogoršali, tako da poljoprivrednici sve teže financiraju svoju poljoprivrednu proizvodnju od sjetve do sjetve. U isto vrijeme sve je veća upotreba poljoprivrednih površina za proizvodnju biogoriva, novog debelo subvencioniranog ekološkog hita. Zalihe žitarica i riže u svijetu su na niskim razinama, i raznorazni stručnjaci i investitori već se klade na visoke cijene hrane u budućnosti i kupuju velike količine tzv. agricultural commodities, tj. svjetskih robnih zaliha pšenice, ječma, šećera isl… kao što su prije par godina ulagali u naftu po cijeni od 50 dolara po barrelu i prodavali je po 140 dolara, sada ulažu u hranu. Kako sada vidimo, visoke cijene nafte bile su uzrokovane primarno financijskim špekulacijama na svjetskim tržištima nafte, a tek sekundarno omjerom ponude i potražnje u realnoj ekonomiji. Isto tako, nadolazeći nedostatak hrane neće biti uzrokovan fizičkom nemogućnošću proizvodnje, nego kao rezultat prelijevanja krize iz financijskog sektora u realnu ekonomiju. Usko grlo u proizvodnji dovesti će do rasta realnih cijena hrane, koji će biti multipliciran ulaganjem u hranu kao financijsku investiciju. Autor knjige: The end of oil (koja je izašla početkom 2007. godine, dok je cijena nafte bila oko 50 dolara) prošle godine je objavio i novi uradak: The end of food (zanimljiv redosljed). Zanimljiva je činjenica kako su visoke cijene nafte bile katalizator (uz tzv. globalno zatopljenje) za politički motivirano ulaganje u obnovljive izvore energije (među njima i biogoriva), značajan faktor u preorijentaciji mnogih poljoprivrednih proizvođača sa uzgoja hrane na uzgoj goriva kao profitabilnije djelatnosti. Na sličan način možemo očekivati kako će rezultirajuće usko grlo u proizvodnji hrane biti savršen izgovor za pokušaj nasilnog uvođenja genetski modificiranih organizama (GMO) putem novih zakonskih normi i poticaja, a sve u plemenitu svrhu hranjenja gladnih u zemljama (zaustavljenim) u razvoju.
No kao što biogoriva niti teoretski ne mogu riješiti probleme energije ili navodnog globalnog zatopljenja, tako ni GMO tehnologija neće niti može biti rješenje problema gladi u svijetu. Kako će patentirani proizvodi kompanija čija je glavna motivacija zarada riješiti probleme gladi najsiromašnijih, nije zadovoljavajuće objašnjeno. Pogotovo kad uzmemo u obzir činjenicu da su mnoge države u kojima ljudi gladuju u isto vrijeme izvoznice hrane!! Osobno sam bio i na raznoraznim prezentacijama zlatne riže, jabuke koja neće pocrniti kad ju ogulite, pamuka navodno otpornog na nametnike isl. čuda. Jasno je kao dan da je tehnologija skupa, posljedice nepredvidljive, te da ne nudi nikakve prednosti niti u pogledu produktivnosti niti u pogledu kvalitete. O opasnostima široke uporabe GMO-a i njihovog puštanja u okoliš da i ne govorimo. Monopol kao posljedica intelektualnih prava na hranu i apsolutna ovisnost seljaka o proizvođaču takvog sjemena (i popratnih proizvoda) ne nudi nikakve prednosti niti za seljake. Detaljno su opisana negativna iskustva sa GMO proizvodima farmera u Argentini, Kanadi i Indiji. Sve što nudi je mogućnost copyrigt-a na hranu, te obećava ogromne buduće zarade na naplati intelektualnih prava na tako modificirane biljke i životinje, pa čak i na tradicionalne sorte (oko toga se trenutno vodi velika borba)!!! A budući svi moramo jesti, tržište je osigurano. Osigurano ne tržišnim mehanizmima, nego regulatornom protekcijom. Tako npr. prema važećim EU zakonima nigdje nije obavezno naznačiti da li određeni proizvod sadrži GMO, niti izgleda da će to biti slučaj u bližoj budućnosti, iako ogromna većina potrošača želi i ima pravo na tu informaciju. Kao vrhunac farse ide se i toliko daleko da se EU parlamentu predlaže zakonska regulativa po kojoj bi se hrana koja sadrži do 5% GMO mogla certificirati kao organska, bio hrana.
Zdravi razum govori da GMO nisu rješenje za glad u svijetu, plauzibilniji je scenarij u kojem će nekoliko centara moći u budućnosti kontrolirati svjetske tokove hrane, a kako će to izgledati sa stanovišta stanovništva slikovito se moglo vidjeti pred godinu dana na cijenama nafte, i trenutno na svjetskoj financijskoj krizi.
Poznata je izreka bivšeg američkog ministra vanjskih poslova (i neslužbenog člana Obamine administracije) Henry-a Kissingera: ‘Kontroliraj naftu i kontrolirat ćeš države, kontroliraj hranu i kontrolirat ćeš ljude, kontroliraj novac i kontrolirati ćeš svijet’.
0 Comments