Povodom posjete predsjednika crnogorskog parlamenta Rusiji

Piše: Oleg Zorin

U Moskvi je završena dvodnevna posjeta predsjednika crnogorskog parlamenta Ranka Krivokapica Rusiji, koja je ostavila niz pitanja od kojih je ključno – da li je Krivkapić bio iskren kada se proljetos usprotivio dolasku ruskog kapitala u Pljevlja ili kada je prekjuče u Moskvi pozvao ruske investitore da ulažu u energetski sistem Crne Gore

Iako je to prva posjeta takve vrste od sticanja nezavisnosti, a dolazak crnogorskih zvaničnika zanimljiv za ruske medije, ovog puta su je propratili veoma skromno. To se djelimično može objasniti time da ruski parlament nema veliku težinu u kreiranju ruske spoljne politike, te su zato međuparlamentarni susreti uglavnom protokolarna stvar. Ali, glavni razlog je izgleda drugi – po svemu sudeći – kritički stav Krivokapića prema dolasku ruskog kapitala u Crnu Goru.

U Rusiji nije ostao nezapažen stav Krivokapića prema učešću ruskog kapitala u crnogorskoj privatizaciji. Riječ je prije svega o poništavanju tendera za Termoelektranu i Rudnik Pljevlja na kojem je pobijedio ruski Rusal. U Moskvi je poznato da je u tom slučaju predsjednik crnogorskog parlamenta, zajedno sa opozicijom, uradio sve da Rusal ne dođe u Pljevlja.

To je sigurno bila jedna od tema razgovora Krivokapića sa domaćinima, jer je tokom posjete Crnoj Gori Grizlov praktično otvoreno lobirao za pobedu ruskog giganta, kao što je uobičajena praksa svuda u svijetu. Zato Krivokapiću nije bilo lako da objasni ruskim domaćinima svoj stav tokom tendera, jer jedno je odrediti pravila igre za strane investitore, a drugo preferirati ovog ili onog ponuđača.

Moskva nema posebne geopolitičke interese na Balkanu, pa ni u Crnoj Gori, ali se čvrsto zalaže za zaštitu svog kapitala, koji je već ušao u većinu zemalja svijeta.

U Moskvi je Krivokapić iznio drugačiji stav u odnosu na ruski kapital. Prema zvaničnim ruskim izvorima, on je rekao da izgradnja puteva i razvoj energetskog sektora mogu biti zanimljivi za ruske investitore. Drugim riječima, pozvao je Ruse da ulažu u Crnu Goru, i to u energetski sistem, čiju okosnicu čini upravo Termoelektrana Pljevlja.

Zato se u Moskvi postavlja pitanje koji je istinski stav predsjednika crnogorskog parlamenta prema ruskim investicijama: onaj koji je zagovarao u Crnoj Gori, suprotstavljajući se dolasku ruskog kapitala ili onaj iz Moskve gde je uputio dobrodošlicu tom istom kapitalu.

Odgovor na to pitanje znaće se veoma skoro tokom prve naredne krupne privatizacije.

Svaki ozbiljan političar po istom pitanju ne može imati dva stava. Jedan za domaće potrebe, a drugi za izvoz.

Republika