Mnogi stručnjaci za terorizam smatraju da hvatanje najtraženijeg čovjeka na svijetu više nije tako važno.

Piše: Nikolina Šajn/Jutarnji list

Neki operativci CIA nadjenuli su mu nadimak Elvis. U pet godina nakon terorističkih napada na Njujork i Vašington bilo je vijesti da je Osama bin Laden možda poginuo, da je umro od tifusa, bolesnih bubrega, da je viđen u Pakistanu, Avganistanu, na granici sa Kinom. Međutim, nažalost CIA, sve informacije o njegovom kretanju pokazuju se netačnim.

Za razliku od Ratka Mladića ili Radovana Karadžića, koji takođe godinama izbjegavaju hapšenje, što budi sumnje u to da se uopšte istinski i traže, teško je reći da za hapšenja Bin Ladena ne postoji politička volja.

Za američkog predsjednika Džordža Buša, njegovo hapšenje, iako prema mišljenju mnogih analitičara ne bi značajno uzdrmalo operativne sposobnosti Al Kaide, značilo bi važnu psihološku pobjedu i političke bodove u trenutku kada njegov rat protiv terorizma zbog rata u Iraku gubi podršku javnosti. Amerika je stoga na potragu za Bin Ladenom potrošila milijarde dolara, podmićivala doušnike, zamrzavala bankovne račune, otimala osumnjičene teroriste po Evropi i ubijala Bin Ladenove pristalice.

Međutim, stvarnost je takva da je teško pronaći nekoga ko se skriva na teško pristupačnom terenu, a posebno ako se prioriteti promijene. Neposredno nakon terorističkih napada Buš je poručio: "Postoji na Divljem zapadu jedan poster koji kaže: "Traži se živ ili mrtav" ". Šef antiterorističkog odsjeka CIA Kofer Blask svojim podređenima zadatak je opisao još jasnije: "Želim da Bin Ladenova glava bude dostavljena u kutiji punoj leda".

Zaista, ubrzo nakon akcije hvata-nja Bin Ladena u decembru 2001. u pećinama Tora Bore, podzemnom skloništu na istoku Avganistana, Njuzvik je objavio da je u Ameriku dopremljena lobanja na DNK analizu. Amerikanci su bili nadomak Bin Ladena. Na jednom video-snimku iz tog vremena, koji je sada u vlasn-ištvu CIA, Bin Laden u planinama komentariše eksploziju u daljini i kaže: "Bili smo tamo sinoć".

Posljednje dvije godine trag se ohladio, tvrdi list, pa američki obavještajci navodno nemaju nikakvih podataka o tome gdje bi najtraženiji terorista na svijetu mogao biti.

Postoji nekoliko teorija, smatra britanski "Gardian". Prije tri godine smatralo se da je Osama u Pakistanu, u Vaziristanu, gdje ga štite talibanski borci. Prošle godine su ga smještali u Badžaur, sjevernije u Pakistanu, gdje su primijećeni Arapi koji u planine odnose zalihe. Ove godine smještan je bliže granici sa Kinom, u Čitral, u dnu Himalaja.

Međutim, većina analitičara vjeruje da se Bin Laden drži granice između Avganistana i Pakistana, dugačke 2500 kilometara, i da se ne udaljava od nje više od 15 kilometara. Pakistanski obavještajni zvaničnici tvrde da Bin Laden ima tri bezbjednosna "prstena", pri čemu ljudi iz jednog ne znaju identitete i poteze ljudi iz drugih prstenova, a najuži prsten čini mali broj iskusnih boraca. Svoj satelitski telefon ne koristi već godinama, a komunicira rukom pisanim porukama koje prenose pouzdani kuriri. Pakistan je u međuvremenu sve manje sklon potrazi za Bin Ladenom, kojeg mnogi u toj zemlji smatraju herojem. Još 2004. informacije su im dostavljali doušnici povezani s pakistanskim plemenima u Sjevernom i Južnom Vaziristanu, no od maja prošle godine ubijeno je najmanje 23 antitalibanskih plemenskih vođa. Javna je tajna da je Pakistan prestao potragu za vođom Al Kaide, potpisavši uz to i primirje sa talibanima na svojoj teritoriji.

Ipak, mnogi stručnjaci za terorizam smatraju da Bin Ladenovo hvatanje nije tako važno. Al Kaida se od početka rata protiv terorizma pretvorila u labavo strukturiranu organizaciju, koja više nada-hnjuje novu generaciji terorista nego što ih direktno regrutuje i planira napade. Al Kaida će vjerovatno preživjeti bez obzira bio Bin Laden u planinama, u ameri-čkom zatvoru ili u mrtvačnici, kao što napadi u Iraku nijesu prestali eliminacijom vođe tamošnje Al Kaide Abu Musaba al-Zarkavija.

ZBOG RATA U IRAKU PROPUSTILI PRILIKU

"Vašington post" tvrdi da je Buš početkom 2002. povukao veći dio specijalaca i operativaca CIA iz Avganistana kako bi počeli sa pripremama za rat u Iraku.

Bivši komandant američkih jedinica u Avganistanu, general Džon Vines, tvrdi da su u maju 2003. vjerovali da su bili blizu Bin Ladena. Imali su dojave o tri moguća puta kojima bi Bin Laden mogao krenuti, ali su zbog rata u Iraku ostali na samo jednoj bespilotnoj letjelici. Postavili su je uz put koji se činio najizglednijim, ali Bin Laden njime nije prošao. Amerikanci su propustili priliku i Bin Ladenu se tada gubi svaki trag.

"Vašington post" tvrdi da je Buš prije tri mjeseca ponovno zatražio da agenti CIA "preplave zonu" u kojoj se nalazi Bin Laden, ali je problem sada u tome što "niko nije siguran gdje bi ta zona bila".