O čemu su pisale bh. novine u junu prije sto godina

Piše: Elma Duvnjak/Nezavisne Novine

Postoji stara narodna u kojoj se kaže da kada dođete u neku zemlju prve dojmove o njenom uređenju, kulturi i ekonomskoj situaciji možete steći pročitate li jedne od dnevnih novina koje izlaze u toj zemlji.

A, kakvu sliku o BiH su davale novine koje su prije stotinu godina izlazile na ovim prostorima? O čemu su tada novinari izvještavali i šta su bile top teme? Sačuvana u arhivu, stara štampa svjedoči o svemu i svačemu što se dešavalo početkom 20. vijeka…

“OŠINUO IH GROM”

Među prvim uticajnijim dnevnim novinama bio je “Sarajevski list”, koji je izlazio davne 1884. godine, ali i kasnije, s tim da je mijenjao nazive.

Listajući ih, naišli smo na članak iz kraja juna pomenute godine, u kojem se stanovnici žale na hladno i kišovito vrijeme, koje je za razliku od “našeg” juna, preovladavalo gotovo cijelog mjeseca. To nije, piše u listu, teško palo muškarcima koji su vrijeme “ubijali” po kafanama.

“Juni je uglavnom prošao u vječitoj kiši, koja se i u nas sasvijen odomaćila. Taman je izgledalo pri koncu prošle hefte da će se vrijeme izvedriti, navukla se kiša i nemilosrdno nas mučila”, napisano je između ostalog u članku “Sarajevskog lista” 24. juna davne 1884. godine.

Iz ovih novina smo mogli saznati i da je u to vrijeme Francuska Republika muku mučila s kolerom, a u Bosni i Hercegovini nije bila rijetkost da grom udara u kuće i pri tome ubije neke od ukućana.

“Kako javljaju iz Ključa, navukla se ondje 26. juna grmljavina, te je grom udario u kuću Mustaj-bega Kapetanovića i ondje na mjestu ubio njega i snahu hadži Huseinbega Karabegovića. Munja je (pazite sada ovo), ošinula još dvije osobe, ali ih nije teško ozlijedila”, kaže se u članku.

Način pisanja i govora očito se razlikuje se od današnjeg, ali treba naglasiti da su novine pisane na ćirilici i latinici, a izlazile su srijedom, nedjeljom i petkom. Slika u njima gotovo da nije bilo. Bili su to manji članci i uglavnom su prvo mjesto zauzimale vijesti iz svijeta, Pariza, Praga, Niša, Pešte.

LIST ZA POUKU I ZABAVU

“Cijena novina je bila u visini današnje marke i naravno kupovali su ih oni imućniji. Mi posjedujemo čitavu jednu zbirku časopisa, dnevnih novina, sedmičnika, revija iz raznih vremenskih perioda, od najstarijih, do unazad 30-40 godina. Naši kustosi su dvije godine radili na postavci bosanskohercegovače štampe, koja je, moram reći, izuzetno bogata, ali nažalost izložba još nije postavljena, jer niko ne želi da nas novčano pomogne. Vjerovatno mnogi ne znaju da je prva moderna štamparija u BiH otvorena 1866. godine u Sarajevu. Prvi šaljivi list zvao se ‘Osa’ i izlazio je od 1920. do 1925. godine”, ispričala nam je Muhiba Kaljanac, direktor Historijskog muzeja Bosne i Hercegovine.

Prebirajući po arhivi ugledali smo i list za zabavu, pouku i umjetnost “Nada”, koji je izlazio 1895. godine, a koji je uređivan, s obzirom na tadašnje uslove, na izvanredan, savremen način.

“Mnogi sadašnji urednici novina, novinari, fotografi bi se zastidjeli pred ovakvim slikama i člancima. To je zaista bio list za pouku, ali i zabavu. U ovim novinama se mogu naći pjesme, te priče napisane s naučnih skupova u svijetu. Svakako je u ‘Nadi’ zabilježen i prvi kongres arheologa u Evropi, koji je 1895. godine održan na Ilidži, u Butmiru”, priča Elma Hašimbegović, kustos Historijskog muzeja BiH.

VIJESTI S FRONTA

Pogledali smo i kako je izgledao “Sarajevski list” iz 1915. godine. U to vrijeme uglavnom su preovladavale vijesti s fronta.

“Dajte prilog za siročad udovica poginulih vojnika, jer je to i patrotsko i bogougodno djelo”, stoji u apelu za građane.

Tu je i rubrika kalendar ratnih događaja iz juna 1915. godine, u kojoj se, između ostalog, izvještava da u području Pruta Dnjestra nastavljaju saveznici navalu preko Lanezya, Nadwornne i Kalusza i potiskuju neprijatelja prema Stanislavovu i Haliezu natrag. Rusi počinju evakuirati Lavov, Italijani prodiru kod Gradiške, uspješni turski bojevi na Dardanelima.

U gradskim vijestima smo pronašli obavijest o ispitu zrelosti za đake sarajevske Velike gimnazije i Realke, u kojem se, između ostalog, kaže :

“Đaci imadu sa sobom ponijeti sve potrebne dokumente za ispit zrelosti, pa osim propusnice i svjedodžbu nadležne političke oblasti o svome moralnom i političkom vladanju za vrijeme, od kako su prestali polaziti u školu.”

Interesantno je vidjeti i reklame za obuću, odjeću i pivo iz tog vremena.

Malo smo zavirili i u štampu pokrenutu šezdesetih godina i “iskopali” članak u listu “Svijet” o Ivici Osimu iz 1966. godine, koji je u to vrijeme bio fudbaler “Želje”, a u kojem je, između ostalog, kazao:

“Jedina mi je želja da se negdje otisnem, u neki manji strani klub. Da bar nešto zaradim za period života koji će nastupiti i kada mi više ne budu pljeskali. Nemam više nikakvih iluzija”, kazao je tada Osim. Danas je jedno od najpoznatijih svjetskih selektorskih imena u fudbalu.

Amra Čusto, kustor Historijskog muzeja BiH, kaže da su, dok su spremali arhivu štampe, naišli na mnoge zanimljivosti.

“Recimo, interesantno je da se od prije nekoliko decenija počela reklamirati žvaka bazoka. Tu su reklame za deterdžente i odjeću. Žao nam je što do danas nismo imali mogućnosti predstaviti postavku bh. štampe. Sigurni smo da bi izazvala veliko interesovanje i to svih generacija”, kaže Čustova.