Miodrag Lekic, bivsi sef crnogorske diplomatije i ambasador SRJ u Rimu, kazao je, u intervjuu za “Vijesti” da se ponekad utisak da se ozbiljno pitanje referenduma pretvara u neku vrstu crnogorskog Godoa, koji je pragmatsko -funkcionalan a ne literaran

Piše: Vijesti

Sve dok postoji ovakva drzavna zajednica u kojoj je Crna Gora gotovo suverena treba je postovati, “bolje alternative” su legitimne ali ih treba ozbiljno obrazloziti gradjanima i svijetu, rekao je bivsi crnogorski ministar spoljnih poslova i ambasador SRJ i SCG u Rimu Miodrag Lekic.

Odgovarajuci na pitanje da li misli da ovakva SCG zajednica moze funkcionisati, Lekic je u razgovoru za “Vijesti” podsjetio da je pocetkom devedesetih govorio da je Crna Gora prije svega crnogorska drzava.

“Podsjetio bih da sam jos 1993. godine, sokirajuci Djukanovica i Marovica, javno govorio da Crna Gora ne moze cekati da Tudjman, Milosevic i Izetbegovic zavrse njihove ratove, vec da sama treba da trazi izlaze iz nastale situacije. Tada sam se javno odredio, o cemu postoji precizna dokumentacija, protiv prisustva crnogorskog drzavnog vrha na vise nego problematicnoj skupstini srpskih drzava u Beogradu, ukazujuci, izmedju ostalog, da je Crna Gora, prije svega, crnogorska drzava. Sada u mnogim elementima promijenjenoj situaciji, smatram da sve dok postoji drzavna zajednica koja omogucava Crnoj Gori da posjeduje negdje 92 odsto suverenosti – izvrsnom, zakonodavnom, sudskom, monetarnom vlascu, drzavnim granicama koje kontrolisu crnogorski policajci.. i negdje osam odsto zajednickih saveznih funkcija u kojima sa Srbijom ravnopravno participira takvu zajednicu treba respektovati i doprinositi njenom sto je moguce boljem funkcionisanju. Smatram i da je sasvim legitimno da se pokrecu i bolje alternative sadasnjoj zajednici koje treba gradjanima i medjunarodnoj zajednici adekvatno i ozbiljno obrazloziti, bez paralelnih opstrukcija i provincijskog omalovazavanja drzavne zajednice koju pored velikog broja gradjana podrzavaju i glavni faktori medjunarodne zajednice”, rekao je Lekic.

Da li cete se i na koju stranu svrstati u referendumskoj utakmici?

– Iako se neki uveliko zagrijavaju vec pet-sest godina, o referendumskoj utakmici umjesno je govoriti onda kada se referendum stvarno raspise. Konkretna iskustva prije tri godine i ispoljena politicka principijelnost vladajucih garnitura posljednjih petnaest godina, ukazuju na oprez.

Utisak je da prisustvujemo jednoj pomalo nadrealnoj i tragikomicnoj situaciji, u kojoj neumorni, specijalizovani, estradni propagandisti referenduma, zapravo objektivno i ne znaju da li ce on i biti raspisan, jer ce o tome, ipak, u specijalnom tajmingu odluciti neko u vrhu DPS-a.

I dok sve to treba sacekati, ima se ponekad utisak da se ozbiljno pitanje referenduma pretvara u neku vrstu crnogorskog Godoa, koji je najmanje literaran, vec pragmatsko -funkcionalan, jer se njime skrece paznja sa sustinskih pitanja. Smatram da je stvaranje pravne, ekonomski konsolidovane, od kriminala ociscene, unutar sloznije i medjunarodno kredibilnije crnogorske drzave, ne samo prioritet, vec i uslov za uspjesan referendum koji bi bio priznat na unutrasnjem i medjunarodnom planu.

Kako komentarisete ocjenu profesora medjunarodnog prava Pola Vilijamsa da ce EU “lukavo” preko Venecijanske komisije raditi na odlaganju referenduma?

– Ne djeluje mi narocito uvjerljiva teza da ce EU razvijati neku vrstu strateskog nadgornjavanja sa Crnom Gorom. Prije vjerujem da ce EU u ime 25 drzava clanica vrlo precizno saopstiti crnogorskim zvanicnicima svoje stavove o pitanjima procesa pridruzivanja, koje smatraju prioritetom, sve do najave referenduma. Brisel ce, naime, traziti postovanje njihovog stava koji se poklapa sa stavom SAD i Rusije, nakon cega ce prepustiti razvoj dogadjaja onima koji preuzmu odgovornost za dalje poteze u Crnoj Gori. Svakako ce zadrzati pravo daljeg odnosa koji se zavisno od njihove procjene o postovanju prethodnih dogovora moze kretati od aktivne pomoci, ukljucujuci i ekonomsku, sve do potencijalne izolacije.

SARADJUJEM SA MEDOJEVICEM ALI IZBORI NIJESU SJUTRA
Kakav ce biti Vas angazman u GZP, odnosno nezavisnoj listi intelektualaca koja ce, kako je najavio Nebojsa Medojevic, ucestvovati na parlamentarnim izborima?

– Ovih dana je veoma polemicki, kardinal Ruini javno prenio stavove Vatikana da su dvije paralelne inicijative civilnog sektora i vlade Italije o novim formama bracne zajednice i objavljivanju sadrzaja telefonskih prisluskivanja, u stvari neustavne. Rijec je ocigledno o tretiranju ovozemaljskih tema koje se u demokratskim drzavama ne zabranjuju crkvi i njenom pravu da u tome vidi i eticka pitanja na bazi kojih zauzima javan stav. Crnogorsko-primorska mitropolija, jednako kao i katolicka crkva i islamska zajednica u Crnoj Gori, ima pravo da se odredi prema otvorenim pitanjima koja se vezuju za tradiciju, istoriju, moral, narod… Da li je ona u tome uvijek na potrebnoj visini zavisi od konkretnih pitanja. Civilni dio drustva Crne Gore, pa i sama drzava ima pravo da se ne saglasi sa stavom crkve, da kriticki iznese suprotne argumente i sve to u civilizovanoj formi koja nece liciti na neslavna vremena revolucionarnog radikalizma ideoloskih ateista. U povremeno osjetljivim, skoro incidentnim situacijama za ocekivati je da se povremeno javi i predsjednik Vlade. Njegov susret sa mitropolitom bi doprinio da se razjasne pitanja na bazi zajednicki dogovorenih normi koje definisu odnose crkva – drzava. Tim prije sto je aktuelni predsjednik vlade vec imao uspjesnu saradnju sa mitropolitom crnogorsko-primorskim kada je 1997. godine, uoci predsjednickih izbora molio za javnu podrsku koju je i dobio, sto tada nije smatrano mijesanjem crkve u politiku.

V. Zugic
Vijesti