Visoki predstavnik EU za spoljne poslove Havijer Solana protivnik je prava na samoopredjeljenje naroda. On to pravo iskusava u svojoj Spaniji, na temelju dva velika naroda – Baskijaca i Katalonaca

Piše: Intervju: Cedomir Bogicevic

Medjunarodni standardi prema kojima clanice EU ovih dana na probu stavljaju raspolozenje gradjana prema evropskom ustavu, predstavljaju zbir raznorodnih rjesenja, i nude samo “preovladjujuci model” – da su bilo kakav izborni cenzus ili kvalifikovana vecina izuzeci, tvrde domaci strucnjaci iz oblasti medjunarodnog prava.
Insistiranjem na drugacijim rjesenjima Brisel promovise politiku dvostrukih standarda, i to prema nekome ko tek treba da pregovara o pridruzivanju u drustvo evropskih naroda. S tom razlikom sto, u poredjenju sa zemljama koje su samostalno usle u EU, Crnoj Gori tek predstoji sansa da potpuno vrati svoju drzavnost i punim kapacitetom krene u evropske integracije.

-Visoki predstavnik EU za spoljne poslove Havijer Solana protivnik je prava na samoopredjeljenje naroda. On to pravo iskusava u svojoj Spaniji, na temelju dva velika naroda – Baskijaca i Katalonaca, ocijenio je za Republiku sudija Vrhovnog Suda Crne Gore i clan Savjeta Pokreta za nezavisnost, prof. dr Cedomir Bogicevic, pojasnjavajuci da u tom kontekstu treba traziti razlog za visok prag koji spanski diplomata sa svojih briselskih pozicija sve glasnije predvidja za crnogorski referendum.
-Crnogorski referendum je pitanje slobode i dostojanstva crnogorskog naroda, naglasio je Bogicevic ocjenjujuci da nijedna clanica EU ne propisuje ono sto se, prakticno, namece kao otezavajucu okolnost za demokratsko opredjeljenje crnogorskih gradjana.
Prema njegovim rijecima, konkretno se radi o dvostrukim arsinima Evropskog komesara za spoljne poslove Havijera Solane koji smatra da postojeci crnogorski zakon o referendumu treba adaptirati, tako sto bi se utvrdilo ko sve ima pravo na izjasnjavanje kao i koja to kvalifikovana vecina odlucuje na referendumu.
Bogicevic smatra da je rijec o svojevrsnoj hipokriziji jer “standardi koji se traze od Crne Gore, nijesu vazili u Solaninoj maticnoj drzavi – Spaniji, na referendumu o prihvatanju evropskog Ustava koji je dobio puni legitimitet iako je na biralista izaslo 42 odsto biraca.
-U nasem slucaju Solana izrazava apriori stav i prejudicira referendumsku odluku u Crnoj Gori. Povecanje kvantuma izlaznosti crnogorskih gradjana, znaci unaprijed opredjeljivanje crnogorskog bica protiv nezavisnosti, istakao je Bogicevic koji dodaje da se takvom “matematickom opservacijom toga problema, po pitanju kvalifikovane vecine, Solana direktno svrstao na stranu protivnika crnogorske nezavisnosti”.
-Takvim pristupom sudbinska odluka prepustena je manjini a ne vecini, sto je suprotno duhu i principima na kojima pociva Savjet Evrope i Evropska unija kao tekovina moderne civilizacije, tvrdi Bogicevic.
On smatra da Crna Gora, pozivajuci se na Atlansku povelju, treba da gradi izvoriste svog prava na samoopredjeljenje.
Objasnjavajuci o kakvom se dokumentu radi, Bogicevic je objasnio da nasa domaca i strucna javnost nije dovoljno upoznata sa Poveljom, ciji su autori Sjedinjene Americke Drzave. Sustina toga dokumenta, koji datira iz 1942.godine, je u tome da su Amerikanci predlozili Evropi poslije Drugog svjetskog rata, da afirmise pravo malih naroda na samoopredjeljenje.
-Taj dokument je nakon formiranja Ujedinjenih nacija i Savjeta Evrope, pao u zaborav, upravo zbog toga sto Evropljani, zbog svojih sebicnih interesa, ne vole male narode, zakljucio je Bogicevic

Standard je da nema cenzusa

-Preovladjujuca evropska praksa, odnosno medjunarodni standard za odrzavnje referenduma podrazumijeva da nema ni cenzusa ni kvalifikovane vecine, rekao je za Republiku ekspert medjunarodnog prava prof. dr Nebojsa Vucinic, clan Savjeta Pokreta za nezavisnost. On je objasnio da referendumski cenzus postoji u samo sest drzava a da praksa 12 evropskih drzava uopste ne poznaje odrednicu cenzusa. -Obicna prosta vecina je dovoljna za odluku na referendumu u 16 drzava, a neka vrsta kvalifikovane vecine u pet drzava, i to kvalifikovana vecina od 25 do 40 odsto od upisanih biraca, objasnio je Vucinic. U ove brojke su uvrstene i zemlje sa relativno skorim iskustvom referenduma o drzavno pravnom statusu kao sto su Australija i Kanadska pokrajina Kvebek.