Venecijanska komisija pocela mukotrpnu potragu za standardima za crnogorski referendum
Piše: Mihailo Jovovic/Vijesti
Priznatih medjunarodnih standarda za politicki najspornija pitanja referenduma o nezavisnosti Crne Gore definitivno nema, ali sijede pravnicke glave iz Venecijanske komisije (VK) drugi put na pocetku ovog milenijuma prikupljaju i proucavaju potrebne materijale u ocekivanju da im iz Beograda stigne zvanican zahtjev da ih uspostave.
Ako bi Evropska unija htjela da nametne svoj stav i kaze ko ima pravo da glasa na crnogorskom referendumu, koliko ljudi treba da izadje i koliko treba da glasa za, pa da odluka bude validna, tvrdeci pri tom da je u pitanju medjunarodni standard, morala bi za to da ima dovoljno pravnog “materijala”, potvrdio je “Vijestima” Tomas Markert, zamjenik sekretara Venecijanske komisije, na cijim plenarnim sjednicama prisustvuju i predstavnici Evropske komisje i OEBS-a.
Medjutim, on nije odgovorio da li tako nesto postoji jer je “prilicno moguce” da ce SCG od Venecijanske komisije traziti da odgovori sta su ti standardi, pa ne bi bilo mudro da “prejudicira”.
“Imamo nezvanicne nagovjestaje iz drzavne zajednice da ce biti zatrazeno misljenje, sto moze da uradi bilo koja institucija koja nju predstavlja, poput Ministarstva spoljnih poslova, Stalne delegacije SCG u SE ili predsjednika”, rekao je Markert, negirajuci da je signale dobio od Svetozara Marovica. On je kazao da se nada da ce VK dobiti dovoljno vremena za taj posao, kako bi mogli da traze stavove i SCG i Crne Gore a “ne da to rade in camera”.
Markert je rekao da bi OEBS i SE takodje mogli dati misljenje i pomoci u “rjesavanju sporova i pojasnjavanju stvari”, pored EU sa kojom ce Crna Gora morati da saradjuje u primjeni medjunarodno priznatih demokratskih standarda na referendumu kada se promijeni Ustavna povelja. Odbijajuci da pravno tumaci sirok pojam saradnje sa EU, Markert pretpostavljam da to znaci da bi Crna Gora bar trebalo da trazi misljenje Unije.
I direktor Odjeljenja komisije za izbore i referendume VK Pjer Garon priznaje da “o referendumima o samoopredjeljenju nema opstih dokumenata”, vec je svaka situacija specificna.
“Prvo pitanje je postoji li odredjena vecina za bilo koji tip referenduma, u sta ja veoma sumnjam, i drugo, da li za referendume o nezavisnosti koji je od velike vaznosti treba da bude neka posebno velika vecina i koja”, rekao je Markert.
Venecijanska komisija se oktobra 2001. vec izjasnila o sva tri kljucna proceduralna pitanja u crnogorskom zakonu o referendumu, iako je i tada konstatovala da medjunarodnih standarda o neophodnoj vecini nema. U “Privremenom izvjestaju o ustavnoj situaciji u SRJ”, kaze se da bi bilo neprimjereno da se iz zakona izbrise odredba o minimalnom odzivu od 50 odsto plus jedan registrovanih biraca – sto je trazio Liberalni savez – a da se ne zamijeni pravilom da za odluku mora glasati “odredjeni procenat” glasaca da bi bila prihvacena, jer 50 odsto od izaslih nije dovoljno.
U izvjestaju se tvrdi da je “primjereno zahtijevati jasnu i sustinsku vecinu” kako bi referendum i njegovi rezultati bili prihvaceni kao legitimni, posebno naglasavajuci da treba da ih potvrdi dvotrecinska vecina u parlamentu.
Garon kazeo da je na nekim referendumima u Danskoj taj procenat prihvatanja 40 odsto ukupnog birackog tijela.
“Moze se reci da Crna Gora vec ima neki vid kvalifikovane vecine posto je uslov minimalni odziv 50 odsto plus jedan od upisanih glasaca”, rekao je Markert. On kaze da jos ne zna za slucaj da su uslovi i odziv od 50 odsto i kvalifikovana vecina onih koji glasaju.
“Ima slucajeva kad postoji utvrdjen procenat registrovanih glasaca koji treba da glasaju za, da bi odluka bila validna, ali ne znam ni za jedan slucaj gdje se za to trazi procenat izaslih glasaca veci od 50 odsto”, rekao je Garon.
Komisija je tada ocijenila da je potpuno u skladu sa medjunarodnim standardima da u “federalnoj drzavi gradjani glasaju u entitetu u kojem prebivaju, bez obzira na cinjenicu moguceg drzavljanstva entiteta” jer pravo glasa na referendumu treba da slijedi pravo glasa na izborima. U suprotnom bi postojao znacajan rizik dvostrukog glasanja posto crnogorski drzavljani mogu glasati na izborima u Srbiji, pa je rezidencijalni uslov potpuno opravdan iako se rok od 24 mjeseca procjena cini pretjeranim, smatrala je Komisija.
“Ni nezavisnost progurana tankom vecinom, ni odrzavanje federacije koju bi odbacila vecina – iako ne bas snazna – nije zadovoljavajuce rjesenje. Sa oba rezultata, postojao bi rizik da se stvori veoma nestabilna situacija”, zavrsni je zakljucak politicko-pravne analize Venecijanske komisije iz oktobra 2001.
Nekoliko mjeseci kasnije otpisan je Beogradski sporazum.
Vlast mora da pazi koliko trosi na kampanju
Crnogorski referendum bi trebalo da postuje standarde iz “Smjernica za odrzavanje ustavnog referenduma na nacionalnom nivou” Venecijanske komisije iz 2001, potvrdio je Markert.
“Mora se postovati sloboda stampe tokom odrzavanja referenduma, takodje i stepen mijesanja vlasti”, rekao je Markert.
Po ovim smjernicama za referendum vaze principi izbornog prava, osnovna prava na slobodu izrazavanja, okupljanja i udruzivanja moraju se garantovati i zastititi, pitanje mora biti jasno a ne sugestivno, glasaci moraju biti obavijesteni o posljedicama referenduma itd. Za razliku od izbora, vlastima smjernice ne zabranjuju potpuno da podrzavaju ili se protive predlogu na referendumu, ali se ogranicava finansiranje kampanje iz budzeta. Posebne smjernice odnose se na ravnopravnu zastupljenost obje strane u javnim medijima.
“To su tesko osporivi principi. Ipak, nije ih lako primijeniti, jer u svim zemljama – a sada se to vidi i u Francuskoj – vlast uvijek zeli da utice na referendum ali ne treba da za to koristi pretjerana sredstva”, rekao je Markert.
U Crnoj Gori veca drama nego u Francuskoj
Referendum o nezavisnosti Crne Gore sljedece godine razlikuje se od francuskog o ustavu Evropske unije u maju po dramaticnosti, ali nijedan nece mnogo izmijeniti fakticko stanje, rekao je Markert.
On je potvrdio da je u oba slucaja rijec o suverenitetu -Francuska se odrice jednog dijela a Crna Gora bi htjela da svoj potpuno vrati.
“Recimo da je ovaj u Crnoj Gori dramaticniji, postati nezavisna drzava je zaista vazan korak. Naravno, mozete reci da ste blizu toga, ali se isto moze reci da se ni u Francuskoj nesto mnogo nece promijeniti jer Sporazum o Ustavu umnogome odrazava vec postojece stanje u EU”, rekao je Markert.
Vecina Francuza je trenutno raspolozena da glasa protiv Ustava EU 29. maja, cime on ne bi mogao biti primijenjen bez obzira da li ce ga usvojiti ostale 24 clanice, a mnogi analiticari smatraju da bi se EU nasla u velikoj krizi funkcionisanja.
Markert: Potpuno smo nezavisni
Potpredsjednik Parlamentarne skupstine SE Miko Elo i izvjestilac na jucerasnjoj raspravi o mogucnosti izrade opstih smjernica za referendume rekao je da misli da su clanovi VK nepristrasni ali da “cak i sudije i pravnici imaju stavove koji mogu biti zasnovani na politickim”.
“Ne mogu, naravno, da iskljucim mogucnost da clanovi VK imaju politicki stav ali mi iskustvo govori da su veoma imuni na politicki uticaj. Ako budu slijedili tu liniju, ocekujem da nece zeljeti da se mijesaju u vase unutrasnje stvari, da zauzimaju stavove koji bi bili u korist jedne a protiv druge strane”, rekao je Elo “Vijestima”.
Markert, medjutim, tvrdi da su clanovi VK “potpuno nezavisni”.
Pored clanova VK – koji su “istaknuti naucnici, narocito u oblasti ustavnog ili medjunarodnog prava, sudije vrhovnih ili ustavnih sudova ili poslanici” a imenuju ih drzave clanice na cetiri godine – na kvartalnim plenarnim sjednicama VK ucestvuju i predstavnici Evropske komisije i OEBS-a.
Na sajtu Komisije stoji da su njeni clanovi iz SCG Vojin Dimitrijevic i Slobodan DJeric iako je Garon rekao “Vijestima” da oni jos nijesu formalno predlozeni, pa ne ucestvuju u anketi za izradu opstih referendumskih smjernica
Elo: Bilo bi fer da glasaju oni koji Zive u Crnoj Gori
Na bilo kom referendumu, u bilo kojoj zemlji, najpostenije je imati minimalni odziv od 50 odsto plus jedan od upisanih biraca a onda prosta vecina od toga neka odluci, rekao je potpredsjednik i izvjestilac SE Miko Elo.
“Bilo bi fer da glasaju oni koji zive u Crnoj Gori. U Finskoj na izborima pravo glasa na opstim izborima imaju samo gradjani koji zive u zemlji. Ima dosta Finaca koji zive i Svedskoj, ali su mnogi postali svedski drzavljani i tamo glasaju na svedskim izborima. Niko ne moze imati dvostruko pravo glasa”, rekao je Elo.
On je rekao da bi Crnoj Gori bilo najbolje da se odupre eventualnim pritiscima EU ili bilo koga drugog tako sto ce se “drzati svojih pravila”.
Imate ustav i treba da odrzite referendum u skladu sa njim. Mi u EU i SE mozemo imati misljenja, ali vi odlucujete, vasi gradjani odlucuju i vasi parlamentarci odlucuju kako cete odrzati referendum. Naravno, uzimajuci u obzir da mi mozemo imati misljenje i nakon referenduma u smislu priznanja njegovih rezultata”, kazao je Elo.
On je dodao da nije fer vrsiti pritisak ni na clanicu EU a posebno u slucaju SCG kada jos nijeste clanica.
“Mislim da EU moze izraziti svoje misljenje ali ne vrsiti pritisak, ali ako izrazite svoje misljenje ono moze biti shvaceno kao pritisak╩”, rekao je Elo. “╩Ima toliko razlicitih misljenja o referendumima u postojecim clanicama, ne bi trebalo da dajemo suvise precizna uputstva drzavi koja tek planira da ga odrzi”.
Slucaj Sjeverne Irske
U fusnoti tvrdnje da nema nikakvih medjunarodnih standarda o vecini na referendumu poput crnogorskog, VK ipak konstatuje 2001. da su se slicnim pitanjima bavili Kanada u vezi sa Kvebekom 1998. i Velika Britanija i Irska u vezi sa Sjevernom Irskom iste godine.
Sa dva sporazuma o mogucem buducem prenosu suvereniteta Sjeverne Irske sa Britanije na Irsku, koji su postali dio britanskog zakonodavstva, to je dozvoljeno ako se na taj izbor “slobodno odluci vecina ljudi Sjeverne Irske” a to je “prosta vecina onih koji glasaju na glasanju koje se odrzi u svrhu utvrdjivanja ljudi Sjeverne Irske o njenom statusu”, konstatuje VK. U Sjevernoj Irskoj zivi nesto vise protestanata koji su vecinom za ostanak u Britaniji, dok gro katolika smatra da njihov glavni grad treba da bude Dablin.
Kvebek je na nekoliko referenduma jednostrano koristio prostu vecinu a nakon sto su suverenisti izgubili 1995. Vrhovni sud Kanade je odlucio da je za secesiju potrebna odluka “jasne vecine stanovnistva Kvebeka o jasnom pitanju”, ali nije dao smjernice kolika je ta jasna vecina.
Na primjedbu “Vijesti” da za razliku od kanadskog, Sud SCG nema nikakve nadleznosti u ovoj oblasti Markert je rekao:
“Kod vas je situacija mnogo jasnija, jer Crna Gora ima pravo na referendum u skladu sa sopstvenim pravilima. U Kvebeku nije razjasnjeno sta se dogadja u slucaju uspjesnog referenduma, sud cak predvidja i neku vrstu pregovaranja sa federalnim vlastima”, rekao je Markert.
Mihailo Jovovic
Vijesti
0 Comments