Tesko je ocekivati da tokom marta Beograd premosti hasku barijeru i otvori put za pozitivnu ocjenu Studije izvodljivosti. Zbog te cinjenice ne treba iskljuciti mogucnost da Brisel pokaze elastican pristup i uvazi poziciju Podgorice kao sto je to ucinjeno i na ekonomskom planu

Piše: Vladimir Goati

Legitimitet inicijative zvanicne Podgorice o transformaciji drzavne zajednice u savez nezavisnih drzava nije sporan, taman kao ni pravo druge strane da ponudjeno rjesenje odbaci ali je, sudeci prema reakcijama Beograda i Brisela evidentno da prijedlog crnogorske strane nije docekan s pretjeranim ushicenjem, ocijenio je za Republiku profesor Vladimir Goati sa beogradskog Instituta drustvenih nauka.

Polazeci od premise da se dogovori zakljucuju kako bi se primjenjivali, Goati navodi da u konkretnom slucaju to ne znaci da treba onemoguciti promjenu onoga sto je definisano Beogradskim sporazumom, ali napominje da pravo iniciranja revizije dogovorenog ne oslobadja strane potpisnice obaveze da se, dok Povelja ne bude promijenjena, striktno drze njenih odredbi.

-Povelja, kao i svaki ustavni dokument ima neke deklarativne djelove koje je tesko konkretizovati, ali i sasvim konkretne odredbe kojima nije neophodno dodatno tumacenja. Jedna od konkretnih je propisano odrzavanje neposrednih izbora istekom dvogodisnjeg perioda funkcionisanja zajednice. Nijesu prihvatljivi argumenti da je njihovo odrzavanje cisto formalna, nevazna odredba. To saopstavaju oni koji ne znaju o cemu govore, jer je forma u pravu zapravo sustina, istice Goati.

On podsjeca da je pored odredbe o neposrednim

izborima “konkretna tematika” sadrzana i u samoj preambuli Ustavne povevlje iz koje se, kako kaze, vidi da SCG nije organski stvorena zajednica iz nekih istorisjkih okolnosti vec je ciljno uspostavljena ““radi unaprjedjenja ljudskih i manjinskih prava i sto brzeg ukljucenja Srbije i Crne Gore u EU”“.

-S te tacke gledista opravdan je i prigovor da jedna od clanica –Srbija, svojim odbijanjem da sprovodi (ili to usporeno cini) obaveze proistekle iz medjunarodnih ugovora, koci i onemogucava ostvarivanje cilja promovisanog Poveljom – evrointegracije, zbog cega ispasta Crna Gora, kao druga clanica te namjenske zajednice. Ona, medjutim, nekako nikada nije dovoljno glasno kritikovala svog partnera zbog toga sto svojim postupcima otezava poziciju SCG na putu k Evropi, sto je, cini mi se, jedini jasan i citljiv argument za Brisel, kaze Goati.

Da li smatrate da je crnogorska inicijativa potaknuta nekim signalima medjunarodne zajednice?

-Na osnovu dostupnih stavova nijesam bas uvjeren da je podsticaj stigao spolja jer medjunarodna zajednica nema razumijevanja za tu vrstu aranzmana. Jedino razumijevanje koje je Crna Gora imala, kao sto sam rekao, odnosilo se upravo na navedeno isticanje odgovornosti Srbije zbog toga sto svojim propustima postavlja barijere i prijeci put i sebi i Crnoj Gori u EU. Prije mi se cini da je prijedlog crnogorskih vlasti stvar politicke procjene da bi trebalo opipati puls raznorodne politicke scene u Srbiji.

Mislite da je crnogorska vlast ciljala na Demokratsku stranku?

-Da, prvenstveno na DS. Ali, svjedoci smo da su stigli odgovori koji nijesu pretjerano heterogeni. Niko u Srbiji, a i koliko vidim ni u medjunarodnoj zajednici, nije prihvatio inicijativu sto je bilo i realno ocekivati. Da li u citavoj prici postoji nesto sto je tesko citljivo – o tome ne mogu da sudim.

Primice se termin do kojeg bi Beograd trebalo da ispuni obaveze prema Hagu od cega direktno zavisi pozitivna ocjena Studije izvodljivosti za SCG. Koliko je realno ocekivati da Beograd ispostuje rok?

-Pijesak u casovniku curi i bojim se da je sve manje vjerovatno da se tako nesto dogodi, sve i kada bi se svim silama radilo. Naravno, uz ogradu da mozda grijesim, odnosno da nijesam dobro protumacio poruke americke administracije odaslate preko ambasadora Majkla Polta onoga momenta kada su Srbiji uvedene sankcije i ukinuta finansijska pomoc SAD. Na zalost, rekao bih da je tada ulog podignut i da je Srbija dovela sebe u poziciju da bez ostatka mora isporuciti sve sa liste optuzenika koje Hag potrazuje. Volio bih da budem u krivu, a bio bih srcem da to sto uradi Srbija bude dovoljno. Medjutim, ono sto je Polt ponovio, a podrzala briselska administracija je da nema vise deklarativnog zalaganja vec da se zahtijevaju konkretni potezi, previdjecete samo ako ste politicki autisticni. Za mene je iznenadjujuce sto je Podgorica, za razliku od srpske opozicije, dosta tromo reagovala i nije kritikovala Beograd koji stavlja novu prepreku pred SCG.

Ako je vjerovatnije da Beograd ne moze u tako kratkom roku ispuniti zahtjeve Haga, moze li se ocekivati da Brisel primijeni dvostruki kolosijek i na politickom planu, upravo vec kroz selektivnu ocjenu Studije izvodljivosti?

-Ne treba iskljuciti mogucnost da se Brisel odluci na takav korak ukoliko Srbija ne bude potpuno izvrsila obaveze. Prosto, u Crnoj Gori ideja i podrska evropskim integracijama uziva opstu podrsku. Neka istrazivanja kazu da je vise od 80 odsto gradjana, nezavisno od politickog opredjeljenja, okrenuto Evropskoj uniji. Ne ocekujem da EU kaznjava Crnu Goru, prije vjerujem da ce biti elasticna kao kada je bilo rijeci o privredi, odnosno dvostrukom kolosijeku na ekonomskom planu promovisanom odlukama iz Mastrihta.

Republika