Premda su geopoliticki vidovnjaci predvidjali da ce se kosovsko pitanje rijesiti vec pet ili cak tri godine nakon rata izmedju NATO-a i Srbije (1999.), uskoro ce se navrsiti i sesta godina a da se stvari u nominalnom medjunarodnopolitickom smislu nisu pomakle s mjesta

Piše: Danko Plevnik

Premda su geopoliticki vidovnjaci predvidjali da ce se kosovsko pitanje rijesiti vec pet ili cak tri godine nakon rata izmedju NATO-a i Srbije (1999.), uskoro ce se navrsiti i sesta godina a da se stvari u nominalnom medjunarodnopolitickom smislu nisu pomakle s mjesta. Kosovo u sklopu mandata UN-a uziva politicku neovisnost spram Srbije, ali je ostalo izvan svijeta jer u masu stvari zavisi od nje. Od “sitnica” kao sto su putovnica i nepostojanje vlastitog pozivnog broja, do “krupnica” poput nemogucnosti samostalnog ukljucivanja u medjunarodni financijski i bankarski sustav, sto prijeci strane investitore u ozbiljnijim ulaganjima u Kosovo. Rezultat svega toga je nevjerojatna stopa nezaposlenosti, po nekima cak 70 posto, daljnja netrpeljivost prema kosovskim Srbima i drugim manjinama, zbog cega je Medjunarodna skupina za rjesavanje kriza (ICG) proslog mjeseca predlozila da se vec jednom zavrsi rat i dodje do mirovnog sporazuma, odnosno do trajnog politickog rjesenja.

Bush je o tome ovog tjedna slusao u NATO-u, a to su i teme razgovora s Putinom i Hu Jintaom. Srbijanski predsjednik Boris Tadic se vec preventivno sastao s Hu Jintaom u Pekingu i pridobio ga je za postovanje rezolucije UN-a 1244 koja Kosovo situira kao dio Srbije. Sto se treba ocekivati ove godine? Predsjedavajuci OES-a Dimitrij Rupel proglasava Kosovo kljucnom temom 2005. Ocekuje se transformacija UNMIK-a, jucer je Vijece sigurnosti UN-a raspravljao o postignucima kosovske vlade, koja je ovih dana ponudila koncesiju srpskoj zajednici u vidu “decentralizacije” ili etnickog objedinjavanja pojedinih opcina sa srpskom vecinom. Kosovske bi vlasti potom trebale poceti pisati kosovski ustav s ciljem zastite manjina i mogucnosti sudjelovanja stranih sudaca u visim sudovima te dozvole stalnog multinacionalnog monitoringa.

Za sljedecu se godinu predvidja medjunarodna konferencija o Kosovu i referendum o ustavu. Kontaktna skupina za Kosovo (UK, Rusija, Francuska, Njemacka i Italija) bila bi duzna sve to kontrolirati, a Vijece sigurnosti UN-a tome dati placet.

Hoce li se priblizavanjem kraja ove price sve ponovno vratiti na pocetak? Znameniti americki novinar Walter Lippmann, koji je umnogome utjecao na americku vanjsku politiku, rekao je jednom da su zivotni interesi oni za koje je netko pripravan umrijeti. Pored Srba i Albanaca za Kosovo su, barem iz zraka, htjeli poginuti i Amerikanci. Da je SAD isao u rat protiv Srbije zbog Kosova kroz UN, tada su ga Rusija i Kina mogle sprijecili vetom. Zbog toga je rat vodio kroz NATO i sada zeli politicka rjesenja za Kosovo najprije medjunarodno definirati u NATO-u. Ako se Kosovo vrati pod Srbiju, onda je Amerika izgubila rat sa Srbijom. A to si Amerika nece dopustiti, posebice stoga sto u demokratskom smislu Albanci ne mogu izgubiti mir jer su apsolutna vecina na Kosovu. Prisutnost snaga NATO-a i izgradnja americkih vojnih baza govori da su srbijanska ratna rjesenja i povratak na 1999. posve iskljuceni.

Sto u pregovarackom ili pretjerivackom smislu nude Srbija i Kosovo? Srbija u rukama ima retoricke adute u vidu podjele Kosova ili pripajanja Republike Srpske, dok je Kosovo u igru uslo “manevrima” o pripojenju etnickih Albanaca s juga Srbije i zapadne Makedonije i finalnim spajanjem s Albanijom.

Austrijski kancelar Wolfgang Schüsel prenio je Bushu stav Europske unije da se bez Beograda ne smije odlucivati o Pristini. (Hrvatska kao nebalkanska zemlja nema svoje misljenje o tom problemu, a zeli se predstavljati EU-u kao njegov most za Balkan, pa ne zna je li Kosovo za nju unutrasnje pitanje Kosova ili Srbije!?). Mozda se u ovoj prici gospodin Schüsel ne pojavljuje slucajno, jer je, naime, i Austrija nakon Prvog svjetskog rata bila u poziciji Kosova. Dobila je republiku jedino pod uvjetom da se nikada ne udruzi s Njemackom.
To ce vjerojatno biti jedan od preduvjeta za stjecanje drzavnosti Kosova: zabrana ujedinjavanja s Albanijom, ako dogadjaji krenu po ovom “austrijskom” scenariju. Ali sto ako je Kosovo balkanska Palestina? Tada ce po obicaju sve trajati desetljecima duze i tesko ce se moci ocekivati ucinkoviti bilateralni dogovori.

Srbiji bez Kosova nema proslosti, a Kosovu sa Srbijom nema buducnosti. I Srbiji i Kosovu prolazi vrijeme, ali vrijeme se na tom dijelu antagonistickog Balkana oduvijek mjerilo u stoljecima, a ne u godinama. Pa tko pozivi…

Slobodna Damlacija