Piše: IFIMES*

Međunarodni institut IFIMES redovno prati i analizira stanje u Bosni i Hercegovini, a najnoviji događaji u poslednje vrijeme potvrđuju procjene koje je IFIMES predstavio javnosti u ranijem periodu. Teško naslijeđeno stanje u BiH, kojem je doprinijelo i nedjelovanje bivšeg visokog predstavnika Christiana Schwarza Schillinga u mnogome je otežalo posao aktuelnom visokom predstavniku međunarodne zajednice i specijalnom predstavniku EU Miroslavu Lajčáku.

Visoki predstavnik Miroslav Lajčák je 19.oktobra/listopada 2007.godine opravdano je u cilju boljeg funksionisanja i stvaranja zdrave države Bosne i Hercegovine donio tri odluke kojima se to omogućava:

1)      Odluka visokog predstavnika o donošenju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Savjetu ministara Bosne i Hercegovine od 19. oktobra/listopada 2007. godine;

2)      Predložene izmjene i dopune Poslovnika Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine upućene Parlamentarnoj skupštini na usvajanje dana 19. oktobra/listopada 2007. godine;

3)      Predložene izmjene i dopune Poslovnika Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine upućene Parlamentarnoj skupštini na usvajanje dana 19. oktobra/listopada 2007. godine;

Ranije dosta složeno stanje u BiH dodatno su  iskomplikovale aktivnosti koje su u dužem vremenskom periodu vodili premijer RS Milorad Dodik (SNSD-Savez nezavisnih socijaldemokrata) i član Predsjedništva BiH Haris Silajdžić (SzBiH-Stranka za BiH). Njihovo političko djelovanje pokrenulo je akciju Ureda visokog predstavnika (OHR) i visokog predstavnika, da počne djelovati sa pozicije svoje uloge i ovlaštenja koja proizilaze iz njegovog mandata. Tome je najviše doprinio Milorad Dodik sa svojom krajnje arogantnom i uvredljivom retorikom prema međunarodnim zvaničnicima, a posebno prema visokom predstavniku Miroslavu Lajčáku, te je tako iznudio akciju visokog predstavnika, koja je u ogromnoj mjeri probudila javno mnijenje u BiH posebno u Republici Srpskoj.

SILAJDŽIĆ ĆUTI, DODIK DIŽE ORUŽANU POBUNU

U svojim reakcijama na odluku visokog predstavnika o nametanju zakona o Savjetu ministara Dodik je otišao korak dalje izjavivši, da će zbog nametanja zakona pokrenuti oružanu pobunu što je kasnije ublažio stavom da će pokrenuti demokratsku pobunu i djelovati u okviru institucija sistema. Tužilaštvo BiH na takvu izjavu zanimljivo nije reagovalo mada bi to moralo uraditi po službenoj dužnosti, jer se ta izjava može okarakterisati kao ugrožavanje ustavom utvrđenog poretka i stvaranja opšte nesigurnosti građana BiH.

Za to vrijeme Haris Silajdžić ćuti očekujući, da je ovoga puta visoki predstavnik pronašao „žrtvu" u Miloradu Dodiku, iako je poznato, da su obojica svoje stavove više od godinu dana djelovanja usklađivali sa istim ciljem destabilizacije BiH, a samo zbog ličnih i uskostranačkih interesa. Zato je opravdano očekivati, da će visoki predstavnik svojim aktivnostima nastaviti još oštrije djelovanje i prema drugom kraku istog problema Harisu Silajdžiću.

Analitičari ocjenjuju, da su Dodik i Silajdžić na jednak način onemogućili da BiH potpiše sporazum o stabilizaciji i pridruživanju čime su jasno pokazali da doista ne žele biti dio EU, što opravdano povlači pitanje zašto se upravo ovoj dvojici političara ne zabrani ulazak u države EU, jer očigledno ne žele da BiH postane dio EU. Iz EU dolaze signali, da treba izolovati BiH i njene građane, što je pogrešan pristup. Zbog avanturističkih sklonosti pojedinih bh.političara u proteklim godinama kao i sada, visoku cijenu ne smiju plaćati nedužni građani BiH, nego vodeći bh.političari, koji su odgovorni za neuspjeh reformi (policijska reforma i ustavne promjene).

STRANKA ZA BiH OBMANOM JAVNOSTI ŽELI POSTATI IZBORNI POBJEDNIK

Stranka za BiH Harisa Silajdžića od osnivanja 1996.godine učestvovala je u svim dosadašnjim strukturama vlasti mijenjajući različite koalicione partnere. Veći period obnašanja vlasti bila je u funkciji Stranke demokratske akcije (SDA) kao njena „satelitska" stranka. Stranka za BiH imala je sličnu poziciju kao i Partija demokratskog progresa (PDP) Mladena Ivanića, koja je bila „satelitska" stranka SDS-a, sada SNSD-a. Obje stranke, SzBiH i PDP, vezuju mnogobrojne afere, njeni članovi, posebno najprepoznatljiviji, osumnjičeni su za različite kriminalne aktivnosti.

Nakon poslednjih izbora (01.10.2006) Stranka za BiH pokušava obmanama bh.javnosti sebe prikazati kao izbornog pobjednika što je notorna neistina. Naime, na poslednjim izborima u BiH SDA je osvojila najviše poslaničkih mandata za Parlament BiH i za Parlament Federacije BiH. Činjenica je, da je Haris Silajdžić pojedinačno osvojio najviše glasova za Predsjedništvo BiH, koje u BiH ima simboličnu i protokolarnu ulogu. SzBiH nema jasne političke orijentacije, ne pripada grupaciji socijalističkih, narodnjačkih, liberalnih, zelenih ili drugih stranaka niti je članica nijednog međunarodnog udruženja političkih stranka. Stranka za BiH, uglavnom, funkcionira kao interesna grupacija nekolicine pojedinaca.

DODIK U "ZAGRLJAJU" KRIMINALNIH STRUKTURA PDP-a

Mrlju na Dodikovu politiku najozbiljnije stavlja PDP i njen lider Mladen Ivanić sa užim krugom svojih saradnika, protiv kojih je Tužilaštvo BiH  podiglo optužnice za krivična djela počinjena u periodu vladavine PDP-a u vlasti Republike Srpske zajedno sa Srpskom demokratskom strankom (SDS) zbog kojih je SDS izgubio izbore. Čvrsta veza, koja je toliko očigledna u BiH, između SNSD i PDP-a mogla bi na isti način koštati SNSD gubitka pozicije i autoriteta kod građana što se već i događa. Time se opravdano postavlja pitanje: da li je Dodik povezan sa kriminalcima i kriminalnim strukturama? Zbog toga SNSD i njen lider Milorad Dodik nastoji, da isključivom i prijetećom nacionalističkom retorikom očuva ulogu i uticaj u javnosti, koja već postaje zasićena njegovom retorikom i politikom, jer građani RS i BiH ne žive ništa bolje nego što su živjeli prije dolaska Dodika na vlast.

Utemeljenost IFIMES-ovog upozoravanja na kriminal u „Srpskim šumama" i finansiranje i pomaganje mreže haaških bjegunaca u proteklim godinama potvrdile su optužnice Tužilaštva BiH protiv vodećih pojedinaca PDP-a na čelu sa predsjednikom te stranke Mladenom Ivanićem. Optužnice je potrebno proširiti i na segment podrške i finansiranja mreže haaških bjegunaca, koja je finansirana i iz „Srpskih šuma" i nekih drugih javnih preduzeća u RS, po potrebi obaviti ponovnu reviziju i uvažavati činjenicu da su SAD uvele finansijske sankcije protiv „Srpskih šuma" i zabranile ulazak na teritoriju SAD pojedinim političarima PDP-a.

MLADEN BOSIĆ UVODI RATNE ZLOČINCE U ORGANE SDS-a

U cjelokupnoj  situaciji SDS je potpuno anemičan odkada je na njegovom čelu Mladen Bosić, koji je na vrlo kontraverzan način u saradnji sa ranije smijenjenim rukovodstvom SDS-a, koje je pružalo zaštitu haaškim bjeguncima, uspio pod vrlo čudnim okolnostima potisnuti sa čela stranke Dragana Čavića, jednog od rijetkih proevropskih političara u toj stranci. A da je Bosić u tijesnoj vezi sa lancem koji pruža podršku haaškim bjeguncima Radovanu Karadžiću i Ratku Mladiću potvrđuju i promjene statuta SDS-a, koji je haaškim optuženicima omogućio povratak u organe stranke, a što zasjenjuje aktivnosti koje se čine u okviru srpskog naroda kako bi sa sebe skinuli kolektivnu hipoteku prošlosti?!

Mladen Bosić, aktuelni predsjednik SDS-a, stranke čiji je nekadašnji predsjednik Radovan Karadžić, u ratnom periodu bio je angažovani član SDS-a u Brčkom u kome su počinjena brojna djela ratnih zločina i koji je bio najveći protivnik arbitražne odluke za Brčko, protivnik obnove multietničke vlasti u Brčko Distriktu BiH predvodeći kao predsjednik Opštinskog odbora SDS-a u Brčkom najagresivnije i najveće demonstracije u poslijeratnoj BiH sredinom ljeta 1997.godine, koje su bitno utjecale na arbitražnu odluku za proglašenje Brčko Distrikta BiH odnosno njegovo izdvajanje iz Republike Srpske.

TEST ZA MILORADA DODIKA (SA) BEZ POMOĆI SP I DNS

Prvi test politike Milorada Dodika predstavljat će naredni izbori za predsjednika RS koji će se održati 09. decembra 2007.godine na kojima će SNSD ponuditi kandidata iz akademske sfere i nestranačkog kandidata, univerzitetskog profesora Rajka Kuzmanovića (76), što ukazuje na činjenicu da Dodik ne želi jaku instituciju predsjednika RS nego protokolarnu zbog toga što želi sačuvati svoju autokratsku poziciju u sistemu RS – što se kosi sa demokratskim vrijednostima i načelima.

Međunarodni institut IFIMES procjenjuje, da će izbori za predsjednika RS biti pravi test za SNSD i Dodika sa neizvjesnim konačnim rezultatom. Dodiku je više nego ikada potrebna tijesnija saradnja sa Socijalističkom partijom (SP) i Demokratskim narodnim savezom (DNS), ali je očigledno da Dodik razvija ignoratntski odnos do svojih političkih saveznika zanemarujući ih dolaskom na vlast te preferirajući kriminalizovani PDP, koji mu je postao glavni politički saveznik, dok je pred izbore bio otvoreni i najžešći kritičar PDP-a često prijeteći, da će dolaskom na vlast procesuirati kadrove PDP-a. SP i DNS su važni partneri za Dodika, jer nemaju hipoteku prošlosti kroz vršenje vlasti i uvažavani su kod širih slojeva stanovništva.

Kako bi učvrstio svoje povjerenje kod građana, koje je počelo slabiti, Dodiku bi bilo neophodno obnoviti i pojačati saradnju sa SP i DNS uz distanciranje od PDP-a, ne isključujući mogućnost prekida koalicionog odnosa.

MOSTARSKA DEKLARACIJA NEPOTREBNA

Međunarodni institut IFIMES ocjenjuje, da bi međunarodna zajednica opravdano željela uskoro vidjeti BiH bez Dodika i Silajdžića, ali još uvijek razmatra različite varijante kako to da ostvari. Otvorene prijetnje Milorada Dodika međunarodnoj zajednici i SAD otvorit će put za opravdan dodatni i jači angažman međunarodne zajednice i SAD, bez čijeg angažmana ne bi bilo mira u BiH i regiji. Dodikove prijetnje međunarodnoj zajednici i visokom predstavniku u osnovi su antisrpska politika te olakšavaju i opravdavaju poziciju za djelovanje međunarodne zajednice u BiH. BiH ne može da funkcioniše na etničkom principu, kao što je danas slučaj i upravo visoki predstavnik Lajčák putem najnovijih odluka pokušava da pronađe izlaz iz "slijepe ulice". IFIMES smatra, da su dešavanja u regionu pod veoma strogom kontrolom međunarodne zajednice, koja neće dozvoliti nove sukobe.

Međunarodni institut IFIMES smatra, da privatni sastanci i dogovori političkih lidera izvan institucija sistema štete ugledu BiH i samim političarima te je potrebno pokrenuti javnu kampanju protiv takvog političkog djelovanja i političko odlučivanje vratiti u institucije sistema. Deklaraciju o preuzimanju obaveza za provođenje reforme policije, koju su u Mostaru 28.10.2007.godine potpisali predsjednici vodećih političkih stranaka u BiH: Stranke za BiH (SBiH) Haris Silajdžić, Stranke demokratske akcije (SDA) Sulejman Tihić, Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik, Partije demokratskog progresa (PDP) Mladen Ivanić, Hrvatske demokratske zajednice (HDZ BiH) Dragan Čović i HDZ 1990 Božo Ljubić, smatramo nepotrebnom i političkim licemjerstvom na račun poreskih obveznika u BiH. Već nekoliko godina poznate su obaveze, koje je BiH preuzela od EU, a to su prije svega reforma policije i ustavne promjene. EU čeka, da preuzete obaveze budu konačno i  ispunjene.

*Međunarodni institut za i balkanske studije (IFIMES) – Ljubljana