Eliminacija dousnika na nizim nivoima starih tajnih sluzbi umjesto njihovih sefova nije ni pravicna, niti je korisna

Piše: Iso Rusi/Balkan insajt*

Ove nedjelje Makedonija cini pokusaj da eliminise dousnike bivse sluzbe bezbjednosti iz javnog zivota pomocu nacrta zakona koji namece nove uslove onima koji zele da se prijave za posao u drzavnoj sluzbi.

Poslanici kazu da su stare strukture tajne policije imale razarajuce dejstvo na zivot u zemlji, doprinoseci mnogim neuspjesima u procesu tranzicije, ukljucujuci vece siromastvo, kriminalne privatizacije i nedovoljno razvijen politicki pluralizam.

Dok poslanici krive zaostale elemente bivseg komunistickog sistema za ove probleme, odnosno "dousnike" na nizim nivoima, nema ni rijeci o odgovornosti onih koji su ih ideoloski mobilisali, organizovali i koristili njihove podatke za istrage, premlacivanja i psiholosko maltretiranje.

Ti ljudi se ne pominju u ovom nacrtu zakona, sto zapravo znaci da ce biti amnestirani. Time se podsticu sumnje da ce istinska lustracija u Makedoniji biti, u stvari, nemoguca jer bi je sprovodili isti oni ljudi koji bi trebalo da se nadju na udaru lustracije.

Postoji rizik da ostale kategorije takvih ljudi nece nikada biti otkrivene jer – kako su to mnogi bivsi policijski zvanicnici priznali – dosijei mnogih saradnika tajnih sluzbi su vec unisteni.

Argument zakonodavca da su jedini krivci za situaciju u kojoj se zemlja nalazi "rasireni pipci tajnih mreza saradnika tajne politicke policije olicene u drzavnim sluzbama bezbjednosti" zvuci apsurdno.

Niko ne moze ocekivati prociscavanje makedonskog sistema ako ce se na meti samo naci "krtice" u ovim mrezama, a pogotovo ako ce ljudi koji su organizovali i vodili ove mreze izbjeci citav proces.

Slabosti sadasnjeg predloga znace da ce se osnaziti upravo oni procesi kojima bi se trebalo suprotstaviti, sto je u suprotnosti sa proklamovanim zeljama predlagaca, jer ce ljudi koji su, zapravo, odgovorni za problematicnu makedonsku tranziciju izbjeci lustraciju.

To je propustena sansa jer zemlji je sada potrebna istinski lustracioni proces usmjeren na uklanjanje svih onih koji su iskoristili svoju poziciju da naruse ljudska prava i stvore atmosferu straha u kojoj su osnovna prava i slobode uskraceni.

U nacrtu predloga se kaze da su preostali elementi bivseg sistema koristili teskoce u vezi sa procesom sticanja nezavisnosti i izgovore u vezi sa ocuvanjem nacionalne bezbednosti da bi preneli drzavni kapital u privatne ruke na nedemokratski nacin, kreirajuci time novi ekonomski i drustveni poredak koji ne odgovara potrebama jedne demokratije u razvoju.

Predlozeni zakon ide cak i dalje okrivljujuci mali broj agenata tajne sluzbe za probleme zemlje s albanskom manjinom, tvrdeci da je neuspjeh u obezbjedjivanju istinske jednakosti unutar zajednice "uticao na demokratski proces i izazvao nestabilnost", koja je, dodaju oni, "jedan od razloga za etnicki sukob 2001. godine".

"Sitne ribe" ce najzad optuziti i za "pauperizaciju, ogromnu nezaposlenost, visoki nivo korupcije i bujanje organizovanog kriminala, neefikasnost i svjesni otpor ulasku stranog kapitala".

Tesko je povjerovati da se bilo koja razumna osoba protivi ideji da bi se nase postkomunisticko drustvo trebalo osloboditi svih onih koji su u ime prethodnih ideologija, ili zbog novca, razarali zivote ili karijere drugih ljudi. 

Helsinski komitet za ljudska prava Republike Makedonije, koji je nedavno objavio jednu ekspertsku analizu, nije protiv tog procesa.

Ipak, komitet takodje vjeruje da je predlozeni zakon u suprotnosti s Ustavom i drugim zakonima, te da ne uzima u obzir negativno iskustvo drugih zemalja s ovom vrstom zakona, poput onih u istocnom bloku, gdje se pokazalo da je lustracija nedjelotvorna iz razlicitih razloga kao i da je suprotna osnovnom konceptu ljudskih prava i sloboda.

Razlicite analize su, na primjer, pokazale da je tesko definisati ko je kriv, a ko je nevin jer su mnogi pripadali objema kategorijama. Pravne procedure koje su pokrenute nakon lustracionih zakona obicno su zavrsavale procesima protiv obicnih gradjana, zrtava rezima umjesto onih u vrhu vlasti.

Jos jedan problem za lustraciju je pitanje verifikacije validnosti dokumenata, s obzirom na to da su mnogi unisteni, a mnoge su pojedini agenti tajnih sluzbi i falsifikovali.

Stoga, Helsinski komitet za ljudska prava smatra da zakonski predlog sadrzi toliko propusta da nece podici nivo zastite ljudskih sloboda i prava kao i vladavinu zakona, nego ce "doprinijeti slabljenju vladavine zakone i pravne sigurnosti kao i posredno i neposredno narusavanju ljudskih prava i sloboda".

*Iso Rusi je vrsilac duznosti predsjednika makedonskog ogranka Helsinskog komiteta za ljudska prava. Balkan insajt je BIRN-ova internet publikacija.

Napomena: PCNEN je ijekavizirao tekst