Povodom Elaborata Vlade Crne Gore o opravdanosti reorganizacije Narodnog muzeja i Centra Njegoš, usvojenom na predlog Ministarstva kulture, kojim je planirano da se Crkva Rođenja Presvete Bogorodice na Ćipuru proglasi "mauzolejem crnogorskih gospodara", Pravni savjet Mitropolije je odlučio da preduzme sve neophodne korake kako bi se Svetinja zaštitila i ostala ono što je vjekovima bila – temelj i sastavni dio Cetinjskog Manastira.

"Dužni smo da ukažemo da je neodgovornim odnosom prema ovom pitanju, javnost dovedena u zabludu da je Crkva na Ćipuru oduzeta od Mitropolije i predata u nadležnost Narodnom muzeju Crne Gore", piše na sajtu Svetigora pres.

Sa žaljenjem konstatujemo da niko od predstavnika Mitropolije nije učestvovao u pripremi ovog dokumenta, a o njegovom postojanju smo saznali medija. Crkva na Ćipuru je 1961. godine proglašena za spomenik kulture i u crkvenom je vlasništvu. Iako je ona u javnosti poznata kao "Dvorska crkva" dužni smo da podsjetimo javnost da to nije njen pravi naziv te da nikada nije predstavljala dio imovine dinastije Petrović-Njegoš. Blaženopočivši Kralj Nikola je u svom testamentu pobrojao i svojim potomcima raspodijelio svoju vladarsku i ličnu imovinu, a u njemu se ne pominje ni Crkva na Ćipuru ni Crkva Sv. Dimitrija na Kruševcu. Ministarstvu kulture to nije smetalo da Elaborat postavi na netačnoj i neistinitoj pretpostavci po kojoj navodno "Crkva na Ćipuru predstavlja dio državne imovine shodno važećem Zakonu o državnoj imovini". U prilog naše tvrdnje svjedoči i obilje državnih i crkvenih dokumenata od vremena obnove ovog hrama na temeljima prvobitnog Crnojevića Manastira, preko aktivnosti oko prenosa posmrtnih ostatataka kraljevske porodice u taj hram, pa sve do dana današnjega (traženje ondašnje crnogorske vlasti da se Mitropolije kao vlasnik hrama saglasi oko sahrane kraljevske porodice u hramu na Ćipuru).

U Elaboratu je grubo ignorisana i činjenica da je Ministarstvo finansija kao nadležni drugostepeni organ u zakonitom postupku poništilo rješenje Uprave za nekretnine od 2005.g. kojim je ova Svetinja bez pravnog osnova uknjižena kao svojina Prijestonice.

Neistinite su i tvrdnje da je bilo kom građaninu zabranjen pristup Crkvi na Ćipuru. Mitropolija Crnogorsko-Primorska i Cetinjski Manastir primaju sve građane bez obzira na njihovu pripadnost, ali je činjenica, važeća u čitavom svijetu,  da obrede u pravoslavnim hramovima mogu da obavljaju samo kanonski pravoslavni sveštenici.

Iz naprijed navedenih razloga, Pravni savjet će uložiti maksimalan napor da se na zakonit način i u zakonitom postupku očuva ova Svetinja Mitropolije Crnogorsko-Primorske, kao i hram na Kruševcu.

Pravni savjet posebno ukazuje na grube zloupotrebe i nejednaka postupanja pojedinih činovnika MUP-a Crne Gore kojim se sveštenicima i monasima, koji decenijama žive u Crnoj Gori, oduzimaju lična dokumenta. Nedopustivo je da se samo sveštenstvo i monaštvo na ovaj način proganja i ometa u vršenju svešteničke službe u Crnoj Gori, iako je poznato da je riječ o stečenim pravima i činjenici da desetine hiljada građana Crne Gore ima identičan pravni status.

Pravni savjet je primio obavezu da u što skorijem roku razmotri i preduzme neophodne pravne radnje radi pokretanja sudskih postupaka za obnovu srušene Crkve Svetog Petra Cetinjskog na Lovćenu i povratka ikone Bogorodice Filermose u crkveno vlasništvo, piše u saopštenju.