Od 1990. do 2020. godine, čak 77,6% Zemljinog kopna postalo je suvlje nego ranije – i nema povratka nazad u pređašnje, vlažnije stanje, pokazuje novi izvještaj Konvencije Ujedinjenih nacija za borbu protiv dezertifikacije (UNCCD).

„Za razliku od suša – privremenih perioda niskih padavina – aridnost predstavlja trajnu, nepopustljivu transformaciju”, objašnjava Ibrahim Tiav, izvršni sekretar UNCCD-a. „Suše se završe. Međutim, kada klima neke oblasti postane suvlja, gubi se njena sposobnost da se vrati na prethodne uslove.”

U posmatranom vremenskom okviru od trideset godina, suvi predjeli – koje karakteriše manjak vode – proširili su se 4,3 miliona kvadratnih kilometara. Poređenja radi, to je površina oko trećinu veća od Indije, sedme najveće države svijeta.

Nakon tridesetogodišnjeg širenja, suvi predjeli sada zauzimaju 40,6% kopna.

Kako navodi UNCCD, upravo je aridnost najveća pojedinačna prijetnja za degradaciju poljoprivrede koja utiče na čak 40% poljoprivrednih površina na Zemlji.

Ali nije samo proizvodnja hrane na udaru… Aridnost doprinosi i smanjenju bruto domaćeg proizvoda, prije svega u afričkim državama, zatim siromaštvu, prinudnim migracijama, nestašicama vode, bolestima i smrtnosti, eroziji i brojnim drugim problemima, piše klima 101.rs.