Takav izraz postoji i u nemačkom, …

samo što on tamo ne glasi nemati, nego, upravo obrnuto – imati dlaku na jeziku (nem. Haare auf der Zunge haben).

Osim toga, Nemci govore i imati dlaku na zubima (nem. Haare auf den Zälmen).Ono što se da zapaziti u vezi sa svim ovim varijantama jednog te istog izraza u našem i nemačkom jeziku jeste da im je zajednička okosnica reč dlaka, kao i samo značenje, koje se u izvorima što smo ih pregledali određuje manje-više na isti način.

U velikom Rečniku srpskohrvatskog književnog i narodnog jezika SANU stoji: “bez dlake na jeziku (govoriti i sl.), dlake na jeziku nematiotvoreno, bez ustručavanja, bez ikakvih obzira (govoriti)…

U matičinom rečniku srpskohrvatskog književnog jezika stoji da je reč nemati dlake na jeziku: “ne ustručavati se kazati svoje mišljenje”.

1. Matešić, u Frazeološkom rječniku, isto kao i autori Rečnika SANU, objašnjava obe verzije, ali kao posebne odrednice: „bez dlake na jezikuo tvoreno, odrešito, smjelo, bez ustručavanja“ i „nemati dlake na jezikune ustručavati se kazati svoje mišljenje; otvoreno/smjelo govoriti“

Pavica Mrazović i Ružica Primorac u Nemačko-srpsko-hrvatskom frazeološkom rečniku, uz odrednicu Haare auf der Zunge haben („imati dlaku na jeziku“), daju objašnjenje: “imati dugačak jezik; biti drzak na jeziku“, a uz Haare auf der Zähnen haben (“imati dlaku na zubima“): „biti energičan; oštro braniti svoj stav, svoje pravo; imati oštar jezik; biti drzak“

Kako su se mogla razviti ova, u suštini veoma slična značenja našeg i odgovarajućeg nemačkog frazeologizma? Evo dveju pretpostavki, koje nisu naročito uverljive. U nekim našim krajevima postoji verovanje da onima koji lažu izraste dlaka na jeziku.

Tako majke obično govore djetetu

“Isplazi jezik da vidim lažeš li!“ To bi trebalo da znači da oni koji ne lažu, koji, dakle, nemaju šta da kriju, mogu da pokažu jezik, tj. da govore otvoreno i oštro, bez ustručavanja. A to i jeste osnovni smisao frazema bez dlake na jeziku, odnosno nemati dlake na jeziku.

Nemci svoj izraz “Haare auf der Zungelauf den Zähnen haben” dovode u vezu s pričom o nekom čoveku koji je hteo da se prikaže kao vukodlak, pa je pokazivao žile (a, verovatno, i dlake) na jeziku i zubima. Otuda i ono „imati dlake na jeziku/zubima“, nasuprot našem: „nemati…“.

Za nemački izraz uverljivije je ipak objašnjenje, koje se (kao i već navedeno) daje u jednom etimološkom rečniku, da je dlaka, odnosno dlakavost iskonska oznaka slobodnog čoveka. Po tome dlaka na jeziku, ili zubima, znači slobodan (govor i sl.).

Ako je ovo objašnjenje tačno, i ako je izraz o kome je ovde reč preuzet u naš jezik iz nemačkog, ostaje otvoreno pitanje kako je nemačko „imati dlaku na jeziku“ prešlo u naše “nemati dlake na jeziku“. Mi na to pitanje nismo našli uverljiv odgovor.

Stoga, neka to ostane u amanet budućim generacijama istraživača. Oni će, svakako, i o našim tumačenjima suditi oštro, bez ustezanja, da ne kažemo – bez dlake na jeziku oštro, bez ustezanja, da ne kažemo – bez dlake na jeziku kaže se u literaturi Milana Šipke. (Izvor:Zanimljivostidana.com)