Služba za klimatske promjene Kopernikus saopštila je da je 2021. bila peta najtoplija godina, sa rekordnim temperaturama toplotom u nekim regionima, piše BBC na srpskom.
Evropa je preživela najtoplije ljeto, a temperaturni rekordi na zapadu SAD i Kanade oboreni su za nekoliko stepeni.
Ekstremni požari u julu i avgustu spalili su skoro čitave gradove do temelja i ubili stotine.
Podaci su dobijeni iz sistema Sentinel satelita koji prate Zemlju iz orbite, kao i mjerenja na nivou zemlje.
Podaci Kopernikusa pokazali su da je 2021. bila peta najtoplija zabilježena, neznatno toplija od 2015. i 2018.
Prosječna temperatura 2021. bila je 1,1-1,2 stepeni iznad predindustrijskog nivoa prije oko 150 godina.
Agencija je saopštila da su početkom godine bile relativno niske temperature u odnosu na prethodne godine, ali da su do juna mjesečne temperature bile među četiri najtoplije zabilježene.
Iznadprosječne temperature zabilježene su na zapadnoj obali SAD, Kanadi, Grenlandu, kao i u velikim djelovima sjeverne i centralne Afrike i Bliskog istoka.
Vremenski fenomen poznat kao La Ninja – kada su površinske temperature mora niže – doprinio je ispodprosječnim temperaturama u zapadnom i istočnom Sibiru, na Aljasci i u centralnom i istočnom Pacifiku početkom i krajem 2021.
Ukupna prosječna godišnja temperatura u Evropi nije ušla u rekordnih deset najtoplijih godina, ali je ljeto bilo najtoplije.
Toplotni talas zahvatio je Mediteran u julu i avgustu, posebno pogodivši Grčku, Španiju i Italiju.
Na Siciliji je zabilježeno 48,8 stepeni Celzijusa, čime je za 0,8 stepeni oboren evropski rekord.
Visoke temperature u istočnom i centralnom Mediteranu praćene su intenzivnim šumskim požarima, posebno u Turskoj, Grčkoj, Italiji, Tunisu i Alžiru.
A Evropu je pogodilo i ekstremno vlažno vrijeme, sa ogromnim poplavama koje su uništile djelove Njemačke, Belgije i Holandije.
Ovi događaji su bili dio iste slike vremenskih sistema narušenih klimatskim promjenama.
Koncentracija dva gasa u Zemljinoj atmosferu koja značajno doprinose klimatskim promjenama porasla je 2021. godine, saopštio je Kopernikus.
Koncentracije ugljen-dioksida su prošle godine dostigle 414,3 djelova na milion, rastući sličnom stopom kao 2020.
Ali naučnici su primijetili da se nivo metana u atmosferi povećao i dostigao do sada neviđenih 1.876 djelova na milijardu.
Stopa rasta metana je takođe bila veća nego 2020. godine – Kopernikus je saopštio da su obje stope bile veoma visoke u poređenju sa satelitskim podacima u poslednje dvije decenije.
Naučnici kažu da je važno smanjiti nivoe metana jer je on moćniji od ugljen-dioksida, ali se zadržava mnogo kraće u Zemljinoj atmosferi.








0 Comments