Hrvatska je u grupi od 13 zemalja članica EU za koje je Evropska komisija utvrdila da je potrebno sprovesti dubinsku analizu kako bi se proverilo da li postoji opasnost od pretjeranih makroekonomskih neravnoteža.

Komisija je danas objavila Godišnji pregled rasta u EU, Izvještaj o mehanizmu upozorenja i Zajednički izvještaj o zapošljavanju, čime je započet novi ciklus Evropskog semestra, mehanizma za koordinaciju ekonomskih politika unutar EU kako bi se izbjeglo ponavljanje finansijske i dužničke krize, prenosi Hina.

Komisija je u Izvještaju o mehanizmu upozorenja utvrdila da će za 2017. biti potrebno da se sprovede dubinska analizu makroekonomskih neravnoteža za 13 zemalja članica – Hrvatsku, Bugarsku, Kipar, Finsku, Francusku, Njemačku, Irsku, Italiju, Holandiju, Portugaliju, Sloveniju, Španiju i Švedsku.

Rezultate te analize Komisija će objaviti krajem februara sljedeće godine.

Ovo je već četvrti put da se za Hrvatsku radi dubinska analiza.

U martu ove godine, EK je utvrdila da Hrvatska ima prekomjerne makroekonomske neravnoteže, posebno zbog rizika povezanih s visokim nivoom javnog, korporativnog i spoljnog duga u kontekstu visoke nezaposlenosti.

Komisija je tada takođe zaključila da ne treba pokretati korektivni postupak protiv Hrvatske, ocijenivši da je vladin program dovoljno ambiciozan za ispravljanje neravnoteža.

Ažurirani podaci pokazuju poboljšanje u većini područja, ali Hrvatska i dalje ima negativnu neto međunarodnu investicionu poziciju. Neto međunarodna investiciona pozicija je razlika između iznosa koji je inostranstvo investiralo u nekoj zemlji, i iznosa koji je ta zemlja investirala u inostranstvu, a koja se izražava u procentu BDP-a.

Komisija takođe navodi da je nivo hrvatskog javnog i privatnog duga vrlo visok, naročito korporativni dug.

Privatni dug je počeo da se smanjuje, ali je i dalje visok u odnosu na uporedive odnose. Osim toga, veliki dio domaćeg duga denominovan je u evrima što povećava kursni rizik zbog visoke spoljne zaduženosti. Iako je dobro kapitalizovan, finansijski sektor i dalje ima velik dio kredita koji se ne vraćaju.

Visoka stopa nezaposlenosti pada, što je dijelom rezultat smanjivanja radne snage. S niskim stopama zaposlenosti i aktivnosti, relativno veliki dio stanovništva i dalje je izložen riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, ističe Komisija.

“Zato Komisija smatra korisnim, uzimajući u obzir da su u martu utvrđene prekomjerne makroekonomske neravnoteže, da još jednom analizira opstanak makroekonomskih rizika i da nadgleda napredak u ispravljanju prekomjernih neravnoteža”, navodi Komisija.