Američka Centralna obavještajna agencija (CIA) još krajem 1970. godine je nagovijestila raspad bivše Jugoslavije, navodeći da su republike i pokrajine te države, opisane kao "svojevrsna izmošljotina 20. vijeka", u stvari odvojene nacije, različitih istorija, etničkog i kulturnog sastava.

Zaključci CIA navedeni su u izvještaju načinjenom 20. novembra 1970. godine, koji je, prema američkom zakonu o dostupnosti informacija, od juče dostupan širokoj javnosti, u sklopu čitavog niza dokumenta koji se odnose na razne sumnjive aktivnosti te agencije, ali i ozbiljne analize odnosa snaga u tadašnjem Sovjetskom Savezu, Kini ili bivšoj Jugoslaviji.

"Glavno pitanje je opstanak federacije. (…) Postoji ozbiljan potencijal za katastrofu", navodi se u izvještaju CIA koji je potpisao šef službe za specijalna istraživanja Hal Ford. U izvještaju se, takođe, razmatraju moguće posledice eventualnog otcjepljenja Hrvatske, vojne uprave pod kontrolom Srba i sovjetske intervencije, koja bi, možda, slijedila takav razvoj događaja.

CIA je ukazala na ozbiljne razlike između Slovenije i Hrvatske, "katoličkih i najrazvijenijih" republika tadašnje federacije, označujući Zagreb kao "izvor konstantnih tenzija" u SFRJ. Određujući odnos snaga među republikama, CIA je Bosnu i Hercegovinu i Grnu Goru stavila na stranu Srbije, dok se Hrvatima i Slovencima "približila" Makedonija.

Hrvati su, tako, opisani kao "militantni nacionalisti", od kojih se izdvajaju "kosmopolitski" Dalmatinci. Navedeno je da kadar iz te republike nije srazmjerno zastupljen u organima vlasti federacije, odnosno da su Hrvati činili 22 odsto ukupnog broja stanovnika, ali i zauzimali svega 17 odsto mesta u državnoj upravi.

Prema nalazima CIA, šampioni nesrazmjerne zastupljenosti te davne 1970. godine bili su Crnogorci, koji su sa svega tri odsto ukupnog broja stanovnika SFRJ zauzimali šest odsto čelnih mjesta u partiji, 12 u ministarstvu inostranih poslova, 15 u federalnoj administraciji, a dali su čak 10 odsto ukupnog broja generala.

Pored Crnogoraca, nesrazmjerno zastupljeni su bili i Srbi i Slovenci. Srbima je, tako, sa 42 odsto ukupnog broja stanovnika, pripalo od 50 do 60 odsto čelnih mjesta u administraciji, vojsci i raznim drugim službama.

Na Kosovu i Mtohiji je te godine živelo 67 odsto Albanaca, navodi se u izvještaju CIA i naglašava da Srbija nije bila u stanju da sama podnese teret koji je predstavljalo nerazvijeno Kosovo, što je 22. aprila dovelo do obećanja Slovenije i Hrvatske da će pružiti pomoć, "ali ne na teret standarda razvijenih". "Taj događaj predstavljao je pobjedu pobornika veće autonomije republika", ocijenila je CIA.

U pregledu unutrašnjo-političkih odnosa, CIA navodi da tadašnja popularna krilatica "dikatatura proleterijata" u stvari predstavljala samo vješto upakovan naziv za nedemokratsku vlast komunista nad nekomunistima i da je komplikovan koncept "samoupravljanja" od samog početka bio suočen sa mnogobrojnim problemima.

Glavne zvijezde izvještaja CIA, u kojem su precrtani samo izvori informacija iz samog tadašnjeg državnog vrha, su, naravno, Josip Broz Tito, nekadašnji komunistički lider a kasnije i disident Milovan Đilas, Titova desna ruka Edvard Kardelj, makedonski kadar Krste Crvenkovski, bosanski komunisti Cvijetin Mijatović i Branko Mikulić, Mika Tripalo iz Hrvatske, ali i dvojica pisaca.

CIA je, govoreći o obrušavanju tadašnjih komunističkih vlasti na slobodnomisleće snage, posebno obradila obračun vlasti sa književnicima Dragoslavom Mihajlovićem i Izetom Sarajlićem, pri čemu je posebno naglašen Titov komentar romana "Kad su cvetale tikve", koju je predsjednik SFRJ opisao riječima: "Autor po svaku cijenu pokušava da dokaže da naš sistem ne valja. I ko to govori na taj način – onaj ko je bio na Golom otoku".

Kod predstavljanja Mihajlovića, kako se čini, CIA je načinila jedinu odmah uočljivu grešku u izvještaju, navodeći da autor knjige, u stvari i nije bio zatočenik Golog otoka, već jedan od junaka romana, što ne odgovara istini.

Tanjug