Eksperte brine i opasnost od eventualnog zemljotresa, u slučaju gradnje brana na Morači.

Plan gradnje hidroelektrane na Morači je kontroverzan, prvi blok Termoelektrane trebalo bi ugasiti, a stav o gradnji drugog uskladiti sa politikom EU koja promoviše izbjegavanje korišćenja uglja.

To, između ostalog, piše u Strateškoj procjeni uticaja za Nacrt nacionalne strategije o klimatskim promjenama do 2030. godine , koju su uradili eksperti iz EU. Oba dokumenta Vlada je stavila na javnu raspravu.

Navode da bi zatvaranje postojeće TE i eleminacija sagorijevanja uglja na nivou domaćinstava unaprijedilo kvalitet vazduha.

U SPU, uz ocjenu da je hidroelektrana na Morači posebno kontroverzna, piše i da “strategija razvoja energetike ne uzima u obzir potencijalne uticaje klimatskih promjena na dostupnost vode u budućnosti, koji bi mogli ugroziti kapacitete proizvodnje električne energije“, piše portal Vijesti.

“Nepravilan rad kaskada bi mogao pogoršati poplave i suše… Pored ovoga, Crna Gora pripada regionu koji je posebno sklon prirodnim hazardima. Brana na rijeci Morači je u okviru seizmične zone VIII, a rizik od većih zemljotresa se povećava u južnom pravcu nizvodno gdje su planirane akumulacije. Rizici od zemljotresa moraju biti uzeti u obzir jer je Podgorica locirana nizvodno od rezervoara. Takođe, u blizini Đuđevine na području brane Andrijevo nalazi se zona potencijalnih klizišta. Zbog visoke vjerovatnoće pojave nezgoda treba naglasiti da je, u slučaju realizacije projekta, prije početka izgradnje potrebno napraviti sanaciju klizišta“. U SPU se navodi da Crnoj Gori nedostaje sveobuhvatna strategija za upravljanje vodenim resursima i da se još primjenjuje master plan voda, usvojen za period 2001 – 2011.

“Hidroelektrane su u sladu sa ovim planom. Međutim, zbog porasta potrebe voda za različite sektore (energetiku, poljoprivredu, vodosnabdijevanje) i očigledne uticaje klimatskih promjena na vodene resurse, pritisak na vodotokove se povećava i zbog toga je potrebno pripremiti novi plan upravljanja rječnim slivovima… Vodni informacioni sistem koji bi trebalo da uključi i podatke o korišćenju vode i planiranje još nije izrađen“.

U NSKP se navodi da je energetski sektor najveći emiter gasova staklene bašte, a postojeću proizvodnju električne energije čine TE Pljevlja koja koristi lignit – vrstu uglja, dvije hidroelektrane (Piva i Perućica) i šest manjih hidroelektrana.

Direktor Ekološkog pokreta “Ozon“ Aleksandar Perović ocijenio je da Vlada u praksi ignoriše korisne informacije iz nacionalnih izvještaja o klimatskim promjenama i studija. “Nažalost, i u ovoj kao i u drugim oblastima koje se tiču životne sredine, izostaje jasna vizija i odlučna reakcija Vlade, koja kao da ne shvata pogubne posljedice ignorisanja problema koji je jedan od najvećih globalnih izazova…

Sve što je do sada rađeno u cilju ublažavanja i adaptacije na klimatske promjene, svodilo se na puko teoretisanje bez konkretne akcije i reakcije“. Da je tako, smatra on, potvrđuje i insistiranje na “prljavim tehnologijama, kakve su KAP, Toščelik i TE Pljevlja, ali i namjere o izgradnji drugog bloka TE Pljevlja i istraživanju nafte i gasa u crnogorskom podmorju, pa i opcija o centralizovanom postrojenju za spaljivanje otpada u Nikšiću“.