Anonimnoj medicinskoj sestri, koja je za vrijeme Drugog svjetskog rata spavala sa nacistima i na taj način im prenosila seksualne bolesti, otkrivena je spomen ploča u Češkoj.

Lokalni stanovnici grada Trabona, u Bohemiji u Češkoj, kažu da je priča počela 1938. godine, kada su Njemci ubrzo nakon okupacije Čehoslovačke silovali mnogo žena, među kojima je bila i anonimna Čehinja.

Naime, medicinska sestra je odlučila da se osveti nacistima za zlostavljanje. Bivši advokat Karel Frimel (79), koji danas stanuje u kući u kojoj je nekada živjela anonimna heroina, bori se za to da se sjećanje na ovu hrabru ženu prizna.

“Nažalost, ne znamo njeno ime jer je prošlo mnogo vremena, a sjećanje na nju je izblijedjelo. Ali znamo da je imala zadatak da njeguje povrijeđene njemačke vojnike “, rekao je advokat Frimel.

U početku je bila oklevetana i okarakterisana kao kurva od strane lokalnog stanovništva. Međutim, kako je sve više Njemaca počelo da nestaje ili umire, postalo je jasno da ih je namjerno zarazila.

“Ovo je bila njena vrsta otpora ka silovanju nje i njene zemlje. Ne zna se koliko je ljubavnika imala, možda šest, možda deset, možda mnogo više. Ljudi su svjedočili da su svi njeni ljubavnici nedugo posle stupanja u vezu sa njom – nestajali”, rekao je advokat.

Njemačke trupe upale su u Trabon na samom početku rata, nedugo pošto su nacisti anektirali neke djelove tadašnje Čehoslovačke. Po naredbi samog Hitlera, čitava zapadna polovina zemlje, Češka, preimenovana je u Protektorat Bohemije i Moravije.

Gestapo je obavljao svoje zločinačke aktivnosti za to vrijeme. Upravo je ozloglašena njemačka služba bila ta koja je uhapsila medicinsku sestru, nakon što su poslali agenta da provjeri šta se dešava sa vojnicima koji misteriozno nestaju. “Tajni agent se infiltrirao u bolnicu i saznao o čemu se radi. Heroina je uhapšena i strijeljana”, priča Friml.

“Žena je istorijski nepriznata, bez ijednog dokumenta u kojem se pominje, ali svedočenja naroda su ta koja su zaslužna za to što danas znamo za njeno herojstvo”, rekla je Jirina Piskova, istoričar kustos muzeja u Trebinu.

“Za mene je bila heroj. Zato sam napravio spomen ploču u njenu čast i okačio je na svoju kuću”, objašnjava Triml, prenosi Blic.