Izvještaj "Antikorupcija u tranziciji 3 – Ko ima uspjeha? I zašto?", pod skraćenicom ACT 3, treći je pregled o učestalosti korupcije i mita u poslovnim i državnim krugovima u 26 bivših socijalističkih zemalja koje su prošle ili prolaze kroz ekonomsku tranziciju po okončanju hladnog rata.

Ispitano je više od 20.000 firmi. Poslovni ljudi su zamoljeni da odgovore na pitanja o učestalosti i visini mita koji plaćaju državnim ili vladinim strukturama.

Medju zemljama koje bilježe "najdramatičnije poboljšanje" na ovom polju izdvajaju se Gruzija i Slovačka, a "izvjestan uspjeh", uz Moldaviju, Tadžikistan, Ukrajinu i Letoniju, pokazuju Rumunija i Bugarska, koje se nadaju ulasku u EU iduće godine.

"Od 2002. firme u većini zemalja rjedje daju mito i u relativno manjem iznosu" izjavio je koautor izvještaja, viši ekonomista u banci Džejms Anderson, prenio je AP.

Podmićivanje je u porastu u Rusiji, Albaniji, Srbiji, Crnoj Gori, Kirgistanu, Azerbejdžanu i Češkoj, navodi se u izvještaju, uz konstataciju da Kirgistan i Albanija imaju najgore pokazatelje korupcije od svih 26 ispitanih zemalja.

Izvještaj je prvi put uključio nekoliko zapadnoevropskih zemalja sa dobro razvijenom ekonomijom – Grčku, Irsku, Njemačku, Portugaliju i Španiju.

Zaključeno je da je korupcija po pravilu teža u zemljama u ekonomskoj tranziciji nego u tržišno razvijenoj zapadnoj Evropi. Doduše, u izvještaju je ukazano na slučajeve korupcije i u ovoj grupi zemalja, najviše u Grčkoj i povremeno u Portugaliji, kao i u istočnom dijelu Njemačke.

Prema indeksu korupcije koji odražava odgovore više od 20.000 privatnih firmi i preduzetnika, učestalost mita je opala sa 2,74 u 1999. na 2,60 u 2002. i 2,35 u 2005. godini, kada su prikupljeni podaci za najnoviji izveštaj.

Kompanije su morale i da procijene koliki je procenat njihovog godišnjeg prihoda išao na davanje mita. U 2002, odgovor je bio prosječno 1,64 odsto, a u 2005. je brojka smanjena na 1,05 odsto, ali je u kontrolnoj grupi pet zemalja EU ta cifra svega 0,29 odsto.

"Zemlje u tranziciji su u sve većoj mjeri politički odgovorne, uključujući zakone o sukobu interesa, finansijskoj reviziji i kontroli, kao i o prijavi prihoda i imovine", navodi se u studiji i dodaje da je jačanje carinskih procedura i drugih sistema finansijske odgovornosti doprinijelo "eroziji sistema korupcije".

U izvještaju se upozorava da su mitu i iznudi najizloženije nove privatne firme u domaćem vlasništvu, upravo one koje predstavljaju motor ekonomskog rasta.

Područja gdje je načinjen manji napredak uključuju državne ugovore i reformu pravosudja. Za utjehu, korupcionaški skandali vezani za javne nabavke dešavaju se i u najrazvijenijim zemljama, zaključuje se u izvještaju.

Svjetska banka je borbu protiv korupcije proglasila jednim od glavnih prioriteta u nastojanju da pomogne zemljama članicama da unaprijede svoje ekonomije, a bančin predsjednik Pol Volfovic je blokirao više od milijardu dolara zajmova jednom broju zemalja upravo zbog uočene nedozvoljene prakse.

Tanjug