Borac za prava crnaca, baptistički sveštenik Martin Luter King prije tačno pola vijeka stajao je na stepenicama Linkolnovog spomenika u Vašingtonu i pokrenuo mase čuvenim govorom “Ja imam san”. Govor je duboko obilježio početak borbe za građanska prava i cjelokupno američko društvo.

Kasnog popodneva tog 28. avgusta 1963 godine Martin Luter King stao je ispod statue Abrahama Linkolna stavio tekst na pult i otpočeo svoj govor pred 250.000 ljudi.

King je bio posljednji govornik koji je izašao na govornicu tog vrelog ljetnog dana, masa je skandirala njegovo ime. Bilo je veoma važno šta će izgovoriti na prvom skupu protiv rasne diskriminacije, na “Maršu na Vašington za posao i slobodu”.

Iako su svi, pa i sam Luter od govora očekivali puno nisu ni slutili da će njegove riječi odjekivati decenijama potom.

Luter je pogledao u brižljivo spremljen govor, zbog kojeg je do četiti ujutru ostao budan, i počeo:

Sanjam da će jednog dana ovaj narod ustati i živjeti za ono u šta vjeruje, da su svi ljudi po rođenju jednaki… Sanjam da će moje četvoro djece jednog dana živjeti u naciji koja ih neće vrednovati po njihovoj boji kože, nego po njihovom karakteru. O tome danas sanjam, riječi su koje u zatalasale masu i duboko se urezale i budućim generacijama ljudi koje se bore za rasnu jednakost.

U govoru koji je trajao nešto više od 17 minuta baptistički sveštenik pozvao je na nenasilnu borbu za završetak rasizma u Americi i uvođenje jednakih prava za sve.

Luter King je 1964. u 35-oj godini dobio Nobelovu nagradu za mir i time postao najmlađi nosilac tog priznanja svih vremena. Iste godine usvojen je Zakon o građanskim pravima, podsjeća portal cafe.ba.

Samo četiri godine potom u Memfisu, na terasi motela “Lorejn” 4. aprila Džejms Erl Rej izvršio je atenatat na Martina Lutera Kinga. Na mjestu motela danas je Muzej nacionalnih građanskih prava.

Kingu je, tek poslije skoro pola vijeka, avgusta 2011. podignut spomenik u parku Nešnal mol u Vašingtonu, takozvani Zid citata sa 14 njegovih rečenica o ljudskim pravima. Ovo je ujedno bio i prvi spomenik koje su Sjedinjene Američke Države podigle nekom crncu.

Kingov rođendan 20. januar se u SAD od 1968. slavi kao na nacionalni praznik.

Barak Obama će danas na stepenicama Linkolnovog spomenika održati komemoraciju na govor Martina Lutera Kinga. Američki predsjednik izjavio je da je da se on sada ne bi nalazio u Bijeloj kući da nije bilo Kingove posvećenosti i odlučnosti da nastavi borbu bez obzira na napade, pritiske i hapšenja tadašnjih vlasti.

Skupu će prisustvovati Kingov sin Martin Luter King Treći, ministar pravde SAD Erik Holder i porodica Trejvona Martina, crnog tinejdžera koga je ubio pripadnik policije.