Antarktik je kontinent prepun zagonetki, ali jedna od najneobičnijih krije se duboko ispod leda i okeana. Radi se o tzv. Antarktičkom geoidnom minimumu (Antarctic Geoid Low – AGL), najvećem „gravitacijskom ponoru“ ili „rupi u gravitaciji“ na Zemlji. Ovo golem područje oslabljene gravitacije nalazi se duboko ispod Antarktike, a najizraženije je upravo u dijelu Rosovog mora (zapadni dio Antarktike). Zbog toga nivo mora tamo pada čak 130 metara ispod okolne površine okeana – voda doslovno „bježi“ prema područjima jače gravitacije, pa površina okeana tone prema središtu Zemlje u toj zoni.

Ova anomalija je poznata već godinama iz satelitskih mjerenja gravitacije, ali tek nedavno (studija iz 2025./2026.) su naučnici otkrili njezin pravi uzrok. Nije riječ o nekoj površinskoj rupi ili špilji, nego o izuzetno sporim kretanjima stijena manje gustoće duboko u Zemljinom plaštu (mantlu). Prije otprilike 70 miliona godina (još u doba dinosaurusa) počelo je nakupljanje tih lakših stijena ispod Antarktike zbog konvekcije u plaštu. Anomalija je tada bila slabija, a naglo se pojačala između 50 i 30 miliona godina prije sadašnjosti – baš u vrijeme kada se Antarktik počeo snažno zaleđivati.

Naučnici (Alessandro Forte s Univerziteta Florida i Petar Glišović iz Instituta za fiziku Zemlje u Parizu) rekonstruisali su ovo pomoću seizmičkih podataka o potresima (kao „CT sken“ Zemlje) i fizikalnih modela. Modeli savršeno odgovaraju satelitskim mjerenjima gravitacije danas.

Evo kako to izgleda na kartama gravitacijske anomalije (plava boja = oslabljena gravitacija):

Ovo nije samo zanimljivost – anomalija je vjerovatno pomogla u rastu antarktičkih ledenih ploča. Niži nivo mora omogućio je ledu da se bolje „ukotvi“ na kontinentalni šelf umjesto da pluta i topi se. Zato postoji i spekulacija da duboki procesi u Zemljinoj unutrašnjosti indirektno utiču na klimu i stabilnost leda.

Slična (ali manja) gravitacijska rupa postoji i u Indijskom okeanu (nivo mora tamo pada oko 100 m), ali antarktička je najjača na planetu. Naučnici nastavljaju da modeliraju kako će se ovo mijenjati u budućnosti i kako je povezano s klimatskim promjenama.