Stručnjaci kažu da žlijezda u mozgu, pod uticajem cirkadijarnog ritma, odnosno ritma izmjene dana i noći, naveče počinje izlučivati melatonin. Melatonin snižava nivo kortizola, hormona stresa, umiruje tijelo i priprema ga za mirovanje, odnosno za san. Nema dobrog sna bez melatonina, a odlazak na spavanje poslije ponoći, putovanje u druge vremenske zone, značajno utiče na nivoe melatonina u krvi, prenosi hespo.hr.

Da bi se kvalitetno odmorili i pripremili za spavanje važno je da nivo kortizola (hormona stresa) padne. Prirodno, kod zdravih ljudi nivo kortizola drastično pada iza 20 sati, omogućujući tako melatoninu da započne spavanje. To znači da bi iza 20 sati trebalo prekinuti svaku aktivnost, dozvoliti da se kortizol umiri i da melatonin počne svoje antioksidativno djelovanje.

Uz melatonin i kortizol, za san je važan i hormon rasta koji se izlučuje između 23 i jedan sat iza ponoći. Kod djece ima izraziti učinak na rast tijela, dok kod odraslih ljudi održava elastičnost kože i mišićnu masu, te ima snažan uticaj na samopouzdanje i čvrstoću volje. Stručnjaci kažu da taj hormon ima liderske karakteristike te omogućava regeneraciju tijela.

Djeca trebaju puno više sna od odraslih – u pravilu djeca do dvije godine trebala bi dnevno spavati 13 sati i to 10-11 sati po noći, a 1-3 sata po danu. Djeca od 3 do 6 godina dnevno bi trebala spavati od 10 do 13 sati, s tim da se svake godine postepeno smanjuje dnevni odmor. Predškolarci ne trebaju spavati danju, ali noću bi i dalje trebali spavati oko 10-11 sati dnevno. Broj sati postepeno opada, ali svejedno treba paziti da tinejdžeri odlaze na spavanje na vrijeme te da ne zamijene dan za noć.

Preporuka je da na počinak treba ići u roku dva sata od kada je nastupila tama, a buditi se treba u roku dva sata od nastupa dana, što govori da svoje spavanje trebamo prilagoditi sezoni, te poštovati ciklus dan i noć.