Glavni prioritet Evropske komisije, kada je riječ o prijemu novih članica u EU, jeste da obezbijedi da se nijedna država kandidat ne pretvori u “sledeću Mađarsku”, a da bi to postigla, plan je da se kao svojevrsni “pokusni kunić” iskoristi Crna Gora koja je blizu završetka pregovora o članstvu, piše briselski portal Politiko, prenosi Beta.

Crnogorski predsjednik Jakov Milatović je rekao za Politiko da je o tome kako bi to moglo da izgleda razgovarao sa EU i državama članicama, uključujući i tokom nedavne posjete Irskoj, koja će u drugoj polovini ove godine predsjedavati Savjetom EU.

Komisija želi da u pristupni ugovor Crne Gore uključi “dugoročne zaštitne mehanizme” kako bi Unija mogla da reaguje ukoliko mala balkanska država nazaduje u oblasti demokratije ili vladavine prava, rekao je za Politiko jedan zvaničnik Komisije koji je želio da ostane anoniman.

“Ovo će biti pristupni ugovor koji će definisati buduće pristupne ugovore”, rekao je zvaničnik EU, piše Politiko i podsjeća da Crna Gora nije jedina zemlja koja nastoji da se pridruži EU i da Ukrajina gura ideju da postane članica 2027. godine kako bi to bilo dio mirovnog sporazuma sa Kremljom, dok Island planira referendum o ponovnom pokretanju pregovora o članstvu.

Milatović je, međutim, rekao da “niko zapravo ne zna” kako će tekst na kraju izgledati, dodavši da Podgorica čeka da Komisija pruži više informacija.

Rasprava u s,edištu Komisije odnosi se na pitanje “koje smo pouke izvukli iz proširenja 2004”, rekao je zvaničnik Komisije, misleći na trenutak kada su Mađarska, Slovačka i još osam zemalja pristupile Uniji.”Da li naša Unija ima sposobnost da odgovori na korake unazad? Zapravo i nema”, dodao je on.

Mađarska se pokazala kao svojevrsna opomena za EU, piše Politiko i dodaje da Budimpešta pod vođstvom Viktora Orbana već dugo predstavlja problem za Uniju, i da je prošlog m,eseca blokirala 20. paket sankcija EU protiv Rusije i paket pomoći Kijevu od 90 milijardi eura.

Prioritet Komisije sada je da obezbijedi da Crna Gora i druge nove članice ne postanu “Mađarska 2.0”. Pristupni ugovor Crne Gore, skup pravila pod kojima zemlje ulaze u EU, izradiće radna grupa koju organizuje kiparsko predsjedavanje Savjetom, uz doprinos svih država članica.

Portparol kiparskog predsjedavanja nije želio da kaže kada će radna grupa biti formirana. Međutim, zvaničnik Komisije je rekao za Politiko da će to biti u narednim nedjeljama, a iz dva evropska diplomatska izvora potvrđeno je da se očekuje ovog mjeseca.

Komesarka za proširenje Marta Kos je rekla za Politiko da Komisija “trenutno ulazi u završnu fazu pripreme nacrta ugovora”, ali nije navela rok.

Pozivajući se na izjavu neimenovanog diplomate, Politiko piše da je jedina zemlja koja se protivi – Francuska. Pariz odbija da odobri izradu pristupnog ugovora i zauzima izuzetno oprezan pristup proširenju EU uoči preds,edničkih izbora 2027, rekao je drugi visoki diplomata EU za Politiko.

“Svi pokušavaju da ubijede Francusku da se složi s tim”, rekao je treći diplomata.

Za sada nije dovoljno jasno kako će tačno izgledati zaštitni mehanizmi EU.

“Postoje neke ideje koje kruže, ali niko još nije izašao sa konkretnim predlogom”, rekao je za Politiko jedan evropski diplomata uključen u razgovore.

Neki od prvih predloga uključuju suspendovanje prava veta ako Crna Gora i druge nove članice prekrše osnovne vrijednosti EU, posebno vladavinu prava, rekao je diplomata. Još jedna tema rasprave iza zatvorenih vrata jeste koliko dugo bi takvi mehanizmi trebalo da ostanu na snazi.

Za zemlje koje su se pridružile 2004. postojale su zaštitne klauzule, na primjer u vezi sa neprimjenjivanjem pravila jedinstvenog tržišta, ali su mogle da se aktiviraju samo tri godine nakon pristupanja i nisu bile naročito snažne, rekao je diplomata.

Jedina “crvena linija” za Crnu Goru jesu ograničenja njenog prava glasa, rekao je jedan crnogorski zvaničnik za Politiko. Podgorica je spremna da prihvati druge zaštitne mehanizme, ali ne želi da se odrekne svog glasa za stolom gdje se donose odluke.

Na večeri u Briselu u srijedu, na kojoj su učestvovali ambasadori EU i šef kabineta predsjednice Komisije Ursule fon der Lajen, Bjorn Zajbert, razgovaralo se o proširenju. Međutim, predlog Komisije da se ubrza članstvo za zemlje kandidate kroz proces nazvan “obrnuto proširenje” koji bi podrazumijevao članstvo u EU sa ograničenim privilegijama i pravima glasa odlučno je odbijen, rekla su trojica diplomata EU.

Sve to zavisi od toga da li će Crna Gora ispuniti ambiciozan cilj da do 2028. postane 28. članica EU. Da bi to postigla, mora da usvoji veliki broj zakona kako bi se uskladila sa pravnim tekovinama EU.

Politiko dodaje da munjevita brzina reformi izaziva, međutim, određene unutrašnje političke tenzije. Prošlog mjeseca crnogorski predsjednik je kritikovao poslanike jer usvajaju zakone bez njihovog temeljitog čitanja ili rasprave, u početku odbijajući da ih potpiše, ali je na kraju ipak popustio.

“Nije evropski standard da jednostavno podignete ruku i dobijete platu”, rekao je Milatović za Politiko, dodajući da poslanici moraju da urade svoj deo posla čak i ako je zakonodavstvo potrebno za ulazak u EU.

“Tačno je da Crna Gora praktično prepušta svoju demokratiju Briselu. Ali nema izbora ako želi da uđe u EU do 2028”, rekao je jedan evropski diplomata.

Uprkos brzini kojom Crna Gora napreduje, veliko je pitanje da li može da se pridruži do 2028. Podgorica mora da zatvori još 20 od ukupno 33 pregovaračka poglavlja, a sledeće, Poglavlje 21, o transevropskim mrežama, trebalo bi da zatvori u martu, rekao je jedan crnogorski zvaničnik.

Još četiri poglavlja očekuje se da budu zatvorena u junu. To bi joj ostavilo šest mjeseci da ostvari cilj zatvaranja preostalih 15 poglavlja do kraja 2026, nakon čega bi svih 27 sadašnjih članica EU, uključujući i Mađarsku, moralo da ratifikuje njeno članstvo, što je samo po sebi dugotrajan proces.

Zvaničnik Komisije je potvrdio da je ambiciozni cilj članstva Crne Gore “tehnički moguć”, posebno uz snažnu posvećenost Podgorice.”Ali postoji politika, a postoji i život”, dodao je on.

Milatović se složio da je zadatak pred njima veliki.

“Nije tako lako završiti 20 poglavlja za manje od deset mjeseci. I upravo zato moramo da radimo još više nego što se radi sada”, rekao je crnogorski predsjednik, prenosi Beta.