Proljeće je doba kada se hronične bolesti ponovo aktiviraju. Nagle promjene vremena, manjak vitamina i alergeni u vazduhu često su okidači koje ne primjećujemo sve dok ih ne osjetimo, a ljekari upozoravaju na nekoliko mogućih neželjenih reakcija tijela na promenu sezone.

Glavni uzroci problema sa zdravljem u proljeće su nedostatak vitamina tokom zime (prije svega vitamina D, C i B), nagle promjene temperature i atmosferskog pritiska koji utiču na krvne sudove i imuni sistem, kao i promjene bioritma i povećanje dnevnog svetla. Pored toga, povećava se količina alergena u vazduhu.

Najčešće proljećne tegobe pogađaju gastrointestinalni sistem. Osobe sa hroničnim gastritisom, čirom na želucu ili dvanaestopalačnom crijevu su naročito ugrožene, jer nakon zime imunitet slabi, a sluzokoža želuca postaje osjetljivija na hlorovodoničnu kiselinu, prenosi RT Balkan.

Stres i dijete koje ljudi drže kako bi bili “spremni” za ljeto dodatno pogoršavaju varenje i aktiviraju heliko bakterije. “Ako imate hroničnu gastrointestinalnu bolest, ne čekajte da se pogorša. Da biste spriječili recidive, važno je da redovno posjećujete gastroenterologa i prilagodite terapiju, čak i ako ne osjećate tegobe”, objašnjava za portal Argumenti i fakti gastroenterolog Olga Černova. “Većinu gastrointestinalnih bolesti uzrokuje upala koja povećava kiselost želuca, a ljekovi obično jačaju sluzokožu i normalizuju lučenje želudačne kiseline.”

Proljeće je takođe izazovno vrijeme za one koji pate od alergija i astme. Kako biljke cvjetaju, u vazduhu se pojavljuju polen drveća kao što su jova, breza, hrast i trave, pa dolazi do simptoma polinoze: Začepljen nos, svrab i suzenje očiju, kijanje. Kod astmatičara, alergeni, promjene temperature i vlažnosti, kao i grinje iz prašine, mogu izazvati napade.

Kardiovaskularne bolesti takođe reaguju na promjenljivo vreme. Ljudi sa hipertenzijom ili hipotenzijom često osjećaju nestabilan krvni pritisak zbog fluktuacija atmosferskog pritiska i temperature, što utiče na vaskularni tonus.

Problemi mišićno-skeletnog sistema i kože takođe se intenziviraju u proljeće. Zglobovi reaguju na vlagu, promjene vremena i atmosferskog pritiska, pa artritis i osteohondroza češće izazivaju bol. Atopijski dermatitis, ekcem i psorijaza takođe se pogoršavaju usled suvog vazduha, alergena, nedostatka vitamina i promjene temperature.

Mentalni poremećaji i neuroze takođe se pogoršavaju u proljeće. Psihoterapeuti prijavljuju više pacijenata sa anksioznošću, depresijom i poremećajima sna u proljećnom periodu. Dugi dnevni sati i hormonske promjene mogu izazvati osjećaj disonance između očekivanja novog života i stvarnosti, što pogoršava depresiju.

Na kraju, zarazne bolesti poput prehlade, respiratornih virusnih infekcija i gripa imaju svoj vrhunac ne samo u jesen, već i u proljeće, zbog promjenljivih vremenskih uslova i oslabljenog imuniteta.