Centar za građansko obrazovanje (CGO), povodom 21. februara – Međunarodnog dana maternjeg jezika, ukazuje na sve učestaliju politizaciju pitanja jezika u Crnoj Gori, što doprinosi političkoj nestabilnosti u državi.

Međunarodni dan maternjeg jezika ustanovljen je 1999. godine od strane UNESCO-a s ciljem da ukaže na važnost očuvanja jezičkog identiteta, kao ključne kulturne komponente i intelektualnog nasljeđa. Na ovaj dan, širom svijeta promoviše se raznolikost jezika i multilingvalizam.

Crna Gora je multijezička zemlja. Ustav iz 2007. godine, osim službenog crnogorskog jezika, prepoznaje još četiri jezika u službenoj upotrebi – srpski, bosanski, albanski i hrvatski. Ćirilično i latinično pismo su ravnopravni.

Iako je crnogorski jezik standardizovan, međunarodno priznat i kodifikovan u okviru ISO jezičkog standarda, negiranje njegove posebnosti u širem južnoslovenskom jezičkom prostora i dalje je, nažalost, institucionalizovano.

Nedavni primjeri diskriminacije crnogorskog jezika uključuju: njegov izostanak na novom portalu Poreske uprave, odbijanje JU Narodne biblioteke „Radosav Ljumović“ u Podgorici da štampa knjigu na jotovanoj varijanti crnogorskog jezika, objavljivanje knjige u izdanju Crvenog krsta Crne Gore na jotovanoj varijanti uz objašnjenje da je to „po želji autora“.

Ne treba zaboraviti da je u junu 2025. godine odluka o upisu studenata Fakulteta za crnogorski jezik i književnost (FCJK) stavljena na dnevni red sjednice Vlade Crne Gore kao materijal o kojem se raspravlja, dok je identična odluka za Univerzitet Crne Gore (UCG) uvrštena u materijale o kojima se ne raspravlja. Tako je umjesto formalnog usvajanja otvoreno političko pitanje, a za finansiranje studija na FCJK nove generacije nijesu glasali Demokrate, Nova srpska demokratija (NSD), Demokratska narodna partija (DNP) i Socijalistička narodna partije (SNP). Bez njihovih glasova sredstva nijesu bila osigurana, ali je nakon pritiska javnosti Vlada, isti dan, preinačila odluku i finansiranje je odobreno. Na novom glasanju, ministar zdravlja Vojislav Šimun i potpredsjednik Vlade Filip Ivanović, obojica iz partije koja se predstavlja kao građanska, Pokreta Evropa sad (PES), nijesu podržali dodjelu sredstava za FCJK.

Dodatno, iz srpskih nacionalističkih struja sve češće se govori o potrebi izmjene člana 13 Ustava koji reguliše pitanje jezika. CGO podsjeća da je status srpskog jezika u Crnoj Gori regulisan isto kao u susjednoj Srbiji, gdje je članom 10 Ustava Republike Srbije definisan kao jezik u službenoj upotrebi. Jasno je da iniciranje ovakvih izmjena ima prvenstveno politički karakter i otvara prostor za produbljivanje društvenih podjela.

Jezičke različitosti su bogatstvo Crne Gore i nikome se ne smije osporavati pravo da se izražava na svom maternjem jeziku. Na Međunarodni dan maternjeg jezika pozivamo sve društvene aktere da poštuju zakone i Ustav Crne Gore, posebno u pogledu statusa crnogorskog jezika.

Ivan Kašćelan, asistent na projektima

Centar za građansko obrazovanje (CGO)