Približava se još jedan talas zahlađenja. Neki ljudi se s tim nose tako što izađu u okrepljujuću šetnju napolju, dok drugi hiberniraju uz udobno ćebe i keks.
Ali jedna stvar izgleda da je zajednička kada temperature padnu: volimo da pričamo o tome koliko je hladno. Komentari poput “Toliko mi je hladno da to osećam u kostima” uobičajen su pozdrav tokom zime.
Dakle, ima li istine u ovoj konkretnoj žalbi?
Telo je najefikasnije na približno 37°C, ali naši ekstremiteti mogu biti i do 6°C hladniji. Postoje i varijacije u telesnoj temperaturi u zavisnosti od pola, starosti i zdravstvenog stanja. Stariji ljudi imaju tendenciju da jače osećaju hladnoću, a žene su osetljivije na hladnoću nego muškarci.
Kako hladnoća utiče na kosti
Naše kosti zapravo ne osećaju hladnoću onako kako je mi opažamo. One nemaju iste receptore osetljive na temperaturu kao što ih imamo u koži. Za to postoji dobar razlog, s obzirom na to da su naše glavne kosti zakopane ispod slojeva mišića, vezivnog tkiva i kože, pa osećaj temperature za njih zapravo nije ključan.
Međutim, to što kosti ne “osećaju” hladnoću ne znači da hladnoća nema uticaj na njih. One mogu da osete promenu temperature, posebno zahlađenje, putem nerava u spoljašnjem omotaču kosti, poznatom kao periost. Ovaj sloj ima ono što mnogi naučnici smatraju mrežom neurona (ćelija koje prenose signale) raspoređenih u obliku ribarske mreže, koja detektuje deformaciju ili povredu dubljih slojeva kosti, prenosi ScienceAlert.
Iako kratkotrajno izlaganje tela hladnoći nije problem za kosti, produženo izlaganje tokom više nedelja može skratiti njihovu dužinu, smanjiti njihovu debljinu i umanjiti mineralnu gustinu kostiju.
Druga mišićno-koštana tkiva mnogo su podložnija promenama temperature i pritiska.
Sinovijalna tečnost, podmazivač većine velikih zglobova, postaje gušća kada temperature opadnu. To otežava i čini neprijatnijim normalno pokretanje zglobova, što je izraženije kod ljudi sa postojećim oboljenjima zglobova kao što su reumatoidni artritis ili osteoartritis.
Hladnoća takođe izaziva kontrakciju tkiva, čineći ih zategnutijim i ukočenijim. Tetive, koje povezuju mišiće sa kostima, postaju kruće. Ligamenti, koji povezuju različite kosti oko zglobova, takođe postaju krući.
Obe ove promene otežavaju mišićima da izvrše svoju funkciju pomeranja kostiju, zahtevaju veću silu i smanjuju opseg pokreta. To je dodatno pojačano vlažnošću.
Ovi efekti se dešavaju uporedo sa smanjenim protokom krvi ka našim ekstremitetima. Ovaj zaštitni mehanizam osmišljen je da obezbedi da naša unutrašnjost, gde se nalaze svi naši vitalni glavni organi, ne padne ispod optimalne radne temperature od 37°C. Smanjena količina krvi u tim tkivima takođe doprinosi kontrakciji tkiva, jer u njih ulazi manje krvi.
Sve ove promene dovode do povećanja mehaničkog opterećenja ili pritiska na receptorske ćelije u kostima i okolnim tkivima. To može aktivirati receptore za bol, što se može doživeti kao hladnoća.
Mozak takođe igra ulogu. Sivo nebo često prati hladno i vlažno vreme. Ovi mračni zimski meseci na severnoj hemisferi znače da mnogi od nas ne dobijaju dovoljno sunčeve svetlosti da bi sintetisali dovoljnu količinu vitamina D. Možda znate da je nedostatak vitamina D povezan sa lošim zdravljem kostiju i stanjima kao što su rahitis (kod dece) i osteomalacija (kod odraslih). Ali on ima i druge implikacije u tome kako se hladnoća doživljava.
Istraživanja sugerišu da ljudi sa niskim nivoom vitamina D imaju povećanu osetljivost na bol, posebno mišićno-koštani bol.
To nije jedini efekat koji vitamin D ima na nervni sistem u vezi sa percepcijom hladnoće. On je takođe povezan sa pojačanim simptomima anksioznosti i depresije. Ljudi sa ovim stanjima imaju izmenjenu toleranciju kada je reč o temperaturi.
Sunčeva svetlost izlaže kožu sunčevom zračenju i vidljivoj svetlosti, koji oba imaju prirodan efekat zagrevanja. Tako da sunčana i suva hladnoća deluje veoma drugačije od vlažne, sive hladnoće.
Dobra vest je da unos dodatnih kalorija može pomoći da prebrodite najnoviji talas zahlađenja. Nošenje više slojeva odeće i što veće kretanje takođe će pomoći da ostanete topli, stvaranjem i zadržavanjem što više toplote uz telo.(Izvor:021.rs)








0 Comments