Javlja: CGO

Centar za građansko obrazovanje (CGO) skreće pažnju javnosti na inoviranu Kontrolnu listu vladavine prava, koju je nedavno usvojila Venecijanska komisija Savjeta Evrope. Riječ je o ključnom referentnom alatu za procjenu vladavine prava u praksi u različitim pravnim sistemima. Kontrolna lista služi kao autoritativni reper za institucije Evropske unije i Savjeta Evrope, zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast, ali i organizacije civilnog društva, u praćenju i ocjenjivanju standarda vladavine prava.

Dokument obuhvata osnovne principe vladavine prava, uključujući zakonitost i pravnu sigurnost, transparentno donošenje zakona, jasnoću i predvidivost propisa. Takođe, razmatra mehanizme zaštite od zloupotrebe vlasti, jednakost pred zakonom i zabranu diskriminacije, kao i djelotvoran pristup pravdi, uz naglasak na nezavisnost i nepristrasnost pravosuđa. Ažurirana Kontrolna lista, koja se nadovezuje na verziju iz 2016. godine, zadržava osnovnu strukturu dokumenta uz niz značajnih novina. Poseban akcenat stavljen je na funkcionisanje sistema provjera i ravnoteža između zakonodavne, izvršne i sudske vlasti, a zatim i na ulogu ustavnih sudova i drugih nadzornih tijela u obezbjeđivanju odgovornosti, zaštiti osnovnih prava i očuvanju demokratskog upravljanja.

Najvažnija izmjena odnosi se na jačanje uloge mehanizama provjere i ravnoteže vlasti i ustavne kontrole, koji su sada izdvojeni kao posebni standardi vladavine prava. Time se ističe njihov ključni značaj u sprječavanju koncentracije moći, zaštiti demokratije i suzbijanju regresije u oblasti vladavine prava, jer stabilne institucije i efikasni mehanizmi kontrole predstavljaju temelj svakog demokratskog društva.

Vladavina prava zahtijeva snažne i nezavisne mehanizme nadzora nad radom javnih organa i privatnih aktera sa javnim ovlašćenjima, uz fokus na zaštitu od zloupotrebe diskrecione moći i međusobnu saradnju grana vlasti. Podjela vlasti, osobito nezavisnost sudstva, osnovni je princip ustavne demokratije, dok su provjere i ravnoteže neophodna garancija rada demokratskih institucija.

Sistem provjera i ravnoteža ne obuhvata isključivo institucionalne okvire, već i neinstitucionalne mehanizme, kroz snažan i zaštićen građanski prostor. Slobodni i pluralistički mediji, nezavisne akademske institucije i organizacije civilnog društva imaju presudnu ulogu u praćenju rada institucija i doprinosu kvalitetnom donošenju odluka. To podrazumijeva punu slobodu izražavanja, okupljanja i udruživanja, kako u fizičkom, tako i u digitalnom okruženju kako bi imali građansko društvo koje koristi sve svoje potencijale.

Ažurirana Kontrolna lista naglašava nezavisnost i nepristrasnost sudstva, uz obavezu poštovanja i izvršavanja sudskih odluka, kao i potrebu da reforme pravosudnog sistema jačaju zaštitne mehanizme i sprječavaju neopravdano uplitanje zakonodavne ili izvršne vlasti u rad sudova.

Učinkovita ustavna kontrola prepoznata prepoznata je kao stub demokratije i ravnoteže moći. Dokument naglašava potrebu normativnog jačanja uređenja nadležnosti, sastava i načina izbora sudija ustavnih sudova, njihovog statusa i trajanja mandata, kako bi se obezbijedila institucionalna stabilnost i nezavisnost rada. Ocjenjuje se da će se kontrola ustavnosti postići i kroz transparentan i meritokratski sistem izbora sudija, jasna pravila o nespojivosti funkcija, ali i uspostavljanje efikasnog mehanizma za sprječavanje blokada u izboru sudija Ustavnog suda i osiguranje kontinuiteta rada. Kao jedan od kamena spoticanja konstantovan je izbor sudija Ustavnog suda, naročito u zemljama u kojima se biraju većinom u Skupštini, kao što je bio slučaj u Crnoj Gori. Stoga se navodi da se moraju naći rješenja koja sprječavaju institucionalne krize, a kao jedno i da sudije nastave svoj rad na istoj poziciji dok se ne imenuje njihov nasljednik/ica.

Kontrolna lista uvodi detaljna mjerila o uticaju novih tehnologija, posebno vještačke inteligencije, na vladavinu prava, a istaknut je značaj zaštite ličnih podataka, transparentna i odgovorna upotreba AI sistema uz efikasne mehanizme nadzora za očuvanje ljudskih prava i demokratije. Ciljani i masovni nadzor mora biti zakonski uređen i ograničen principima nužnosti i proporcionalnosti, dok upotreba vještačke inteligencije od strane javnih organa mora biti transparentna, pouzdana i podložna nadzoru, uz obavezne procjene rizika i dostupna pravna sredstva zaštite za građane. U pravosuđu, primjena vještačke inteligencije može doprinositi efikasnosti rada, ali ali uz jasnu razliku između administrativne podrške i sudskog odlučivanja, koje mora ostati isključiva nadležnost sudija.

Dokument se bavi i pravilima postupanja u vanrednim situacijama, naglašavajući da se i u kriznim okolnostima moraju poštovati načela nužnosti, proporcionalnosti, privremenosti i stalne parlamentarne i sudske kontrole, uz zabranu zloupotrebe vanrednih ovlašćenja radi očuvanja vlasti ili bilo koje vrste neopravdanog ograničavanja ljudskih prava.

Posebno se ističe važnost pravne i građanske edukacije, slobodnih medija i aktivnog civilnog društva za održivo poštovanje vladavine prava. Kvalitetno obrazovanje pravnika, jačanje društvene svijesti i razvoj kritičkog mišljenja presudni su za izgradnju povjerenja u institucije i zaštitu ljudskih prava. Istaknuto je da su organizacije civilnog društva, između ostalih, te koje bi trebale da služe obučavanju javnosti o ovim stvarima, a građansko obrazovanje ono koje utiče na očuvanje vladavine prava i demokratije, jer su to principi koji žive kroz svakodnevnu praksu i angažman svih u društvu.

Ažurirana Kontrolna lista Venecijanske komisije potvrđuje da vladavina prava nije samo normativni okvir, već temelj stabilnog i pravednog društva, koji zahtijeva snažne institucije, nezavisne sudove i aktivno učešće građana u zaštiti demokratskih vrijednosti. Njeni standardi predstavljaju važan orijentir i za Crnu Goru u procesu jačanja institucionalne stabilnosti, ustavne funkcionalnosti i evropskih integracija.

Mira Popović Trstenjak, koordinatorka programa Demokratizacija i evropeizacija