Piše: Ksenija Milović

Smatram važnim pojam ekološkog duga. On označava slojevitu odgovornost koju sadašnje generacije imaju prema prirodnim resursima i budućim generacijama. Ekološki dug je jasna i praktična računica koja nedvosmisleno pokazuje koliko su resursi iscrpljeni, a koliko smo njih ukrali od budućnosti.

Kako kultura pažnje može pomoći

U sadašnjem trenutku preplavljenom brzim vijestima, viralnim narativima i političkim krizama brižnost na prvu zvuči kao ,,mekana filozofija’’. Upravo zbog toga što je zanemarena i podcijenjena najbliža je rešenju za opstanak.

Brižnost nije samo etički osjećaj. To je izuzetno praktična disciplina – pažnja prema sebi, drugima i planeti i kao takva ima realne političke efekte. Naravno, kada je u dovoljnoj mjeri zastupljena. Ona osporava današnje vrijednosti: eksploataciju, dominaciju, takmičenje, spekatkl.

Dok čitamo naslove koji zvuče nesporno o porastu BDP-a, uspješnio realizovanim projektima, zaboravljamo da se uspjeh društva mjeri integritetom pojedinca i zdravljem planete.

Ekofeminizam i politika današnjice

Ekofeminizam, pokret nastao krajem 20. vijeka, povezuje dva izgleda destruktivne moći: eksploataciju prirode i potčinjenost žena i marginalizovanih grupa.

Ekofeminizam ide korak dalje u odnosu na tradicionalni feminizam: prepoznaje da je isti šablon moći koja uništava i ekosistem i prava žena i marginalizovanih grupa.

Svijet se već duže vremena suočava sa različitim krizama: geopolitičkim, zdravstvenim, klimatskim i možemo nabrajati do u nedogled. Zapravo, nije riječ o pojedinačnim problemima nego o strukturalnoj logici moći.

U proteklih nekoliko godina, globalne kampanje su postale koncentrisane oko nekoliko manipulativnih obrazaca

U proteklih nekoliko godina, globalne političke i medijske kampanje sve više se oslanjaju na manipulativne obrasce. Klimatska kriza često se svede na marketinški spektakl gdje ne dolazimo do realnih podataka koji mogu da alarmiraju, osvijeste i poduče.

Ratovi i nuklearne prijetnje postali su rutinski dio vijesti, gdje se konkretne posljedice gube u vrtlogu nagađanja i senzacionalizma. Socijalne mreže su idealan alat za dodatnu polarizaciju: algoritmi nagrađuju ekstremne narative i objave koje siju strah. Za rezultat imamo neinformisanost i marginalizaciju temeljnih i kritičkih pogleda na stvarnost.

Ekološki dug

Smatram važnim pojam ekološkog duga. On označava slojevitu odgovornost koju sadašnje generacije imaju prema prirodnim resursima i budućim generacijama. Ekološki dug je jasna i praktična računica koja nedvosmisleno pokazuje koliko su resursi iscrpljeni, a koliko smo njih ukrali od budućnosti.

Ekološki dug je političko pitanje, jer ukazuje na odgovornost države, korporacija i građana prema održivosti. Brižnost se tome suprotstavlja i pruža aktivan otpor protiv kratkoročnog profita i političke manipulacije. Ona je praksa koja može dovesti do ravnoteže između sadašnjosti i budućnosti.

U svijetu koji gura ljude na svrstavanje u dva protivnička tabora prijeko je potrebno da uspostavimo kanal za komunikaciju gdje će se prepoznati složena veza između ljudi, ekosistema i političkih odluka.