Ovim javnim pozivom obraćamo se nosiocima najviših državnih funkcija, kao i domaćoj i međunarodnoj javnosti, ukazujući na imperativ da se odnos države prema svim vjerskim zajednicama uredi na ravnopravan, transparentan i predvidiv način.
U odlučujućoj fazi integracionog procesa, ovo pitanje postaje “par excellence” test vladavine prava, primjene ustavnih principa sekularnosti, jednakosti i javne odgovornosti.
Analiza trenutnog stanja, utemeljena na nalazima nadležnih institucija, ukazuje na odsustvo koherentnog okvira koji bi regulisao institucionalne odnose, kriterijume za dodjelu javnih sredstava i mehanizme nadzora. Postojeći pravni vakuum generiše pravnu nesigurnost i ostavlja neprihvatljiv prostor za diskreciono odlučivanje. Takva praksa narušava povjerenje građana u nepristrasnost institucija i umanjuje kredibilitet države u očima evropskih partnera.
Posebno naglašavamo zabrinutost u vezi sa institucionalnim tretmanom Crnogorske pravoslavne crkve (CPC). Statusna i imovinska pitanja ne smiju se rješavati selektivnim tumačenjima, već isključivo kroz univerzalna pravila koja važe jednako za sve. Naš zahtjev je legalistički: ne zagovaramo privilegije, već ravnopravnost, dosljednu primjenu zakona i potpunu transparentnost tokova javnog novca.
Institucionalni tretman vjerskih zajednica jedan je od najsnažnijih indikatora funkcionalnosti pravne države. Taj test počiva na tri stuba: jednakosti pred zakonom, institucionalnoj neutralnosti i odgovornom upravljanju javnim sredstvima. U skladu sa evropskom agendom i standardima SIGMA, javno finansiranje mora biti zasnovano na mjerljivim kriterijumima, uz obrazložene odluke i rigorozan audit follow-up.
Ovo pitanje je suštinski vezano za napredak u pregovaračkim poglavljima 23 i 24. Evropski standardi u oblasti temeljnih prava i nediskriminacije ne trpe deklarativnu ravnopravnost; ona mora biti dokaziva u budžetskim podacima, upravnim postupcima i javnim registrima. Ako ravnopravnost nije mjerljiva, ona u pravnom smislu ne postoji.
Zato pozivamo na hitno sprovođenje sljedećih sistemskih rješenja:
· Administrativna neutralnost i ujednačena praksa organa uprave prema svim vjerskim zajednicama, uz garantovanu jednaku dostupnost upravnih procedura i pravnih sredstava.
· Uspostavljanje jedinstvenog normativnog okvira za javno finansiranje i saradnju, uz eliminaciju diskrecionih ovlašćenja.
· Precizna budžetska klasifikacija i pouzdano praćenje svih tokova sredstava kroz trezorski sistem.
· Javna objava svih podataka o svim budžetskim davanjima na državnom i lokalnom nivou, na bazi pojedinačnog primaoca i pravnog osnova.
· Standardizacija institucionalnog nadzora i revizije, uz obavezu korisnika da podnose detaljne izvještaje o utrošku javnih sredstava.
U sekularnoj i evropskoj Crnoj Gori, neutralnost institucija nije stvar političke volje, već ustavni imperativ. Ravnopravnost se dokazuje kroz kriterijume, transparentnost i nadzor.
Vrijeme netransparentnog odlučivanja mora biti zamijenjeno sistemom potpune javne odgovornosti.
Pozivamo najviše državne adrese da ovo pitanje tretiraju kao strateški prioritet, osiguravajući da Crna Gora u porodicu evropskih naroda uđe kao država koja istinski baštini vrijednosti pravde, jednakosti i institucionalnog integriteta.
S poštovanjem,
FORB Initiative – Montenegro
**************************************
O INICIJATIVI
FORB Initiative – Montenegro utemeljena je u Budvi 19. decembra 2025. godine. Inicijativa predstavlja autentičan odgovor na društvenu potrebu za punom afirmacijom temeljnih ljudskih prava i jačanjem demokratskog integriteta savremene Crne Gore.
MISIJA
Nepokolebljiva zaštita i puno ostvarenje slobode vjere ili uvjerenja (FoRB) kroz sistemsku integraciju evropskih standarda u pravni poredak države. Inicijativa djeluje kao dosljedan zagovornik principa sekularnosti i institucionalne neutralnosti.
CILJEVI
Pravni integritet: Konstituisanje neselektivnog administrativnog okvira koji garantuje punu ravnopravnost svih vjerskih zajednica i građana.
Fiskalna odgovornost i transparentnost: Implementacija evropskih standarda upravljanja javnim finansijama (PFM), čime se trajno sužava prostor za diskreciono odlučivanje i jača povjerenje građana u integritet državne uprave.






0 Comments