Nedavno istraživanje Univerziteta Osaka u Japanu pokazuje da ne samo izostanak zuba, nego i stanje preostalih zuba može predvidjeti rizik od ranije smrti.

Studija je analizirala zdravstvene i stomatološke zapise 190.282 odrasle osobe starije od sedamdeset i pet godina. Svaki je zub kategorisan kao nedostajući, zdrav, plombiran ili karijesan. Istraživači su otkrili da su zdravi i plombirani zubi jednako povezani s nižim rizikom od smrtnosti, dok su nedostajući ili karijesni zubi povezani s većim rizikom od ranije smrti.

Ukupan broj zdravih i plombiranih zubi predvidio je smrtnost od svih uzroka preciznije nego broj zdravih zubi samostalno, ili broj zdravih, plombiranih i karijesnih zubi zajedno, pišu autori studije koja je objavljena u časopisu BMC Oral Health, prenosi zimo.dnevnik.hr.

Smrtnost od svih uzroka odražava vjerovatnoću da osoba umre prije očekivane dobi iz bilo kojeg razloga. Oralno zdravlje može uticati na cjelokupno zdravlje putem hronične upale, koja se može proširiti po tijelu. Nedostatak zuba takođe otežava žvakanje i ograničava kvalitetu prehrane.

Iako su brojne studije identifikovale broj neizostavljenih zubi kao značajan prediktor smrtnosti od svih uzroka, malo ko je procijenio uticaj kliničkog stanja svakog zuba na smrtnost od svih uzroka, ističu autori navedenog istraživanja.

Njihovi rezultati podudaraju se s ranijim istraživanjem objavljenim u časopisu Geriatrics & Gerontology Instituta za nauku iz Tokija. Među 11.080 starijih odraslih osoba, za one s tri ili više simptoma oralne slabosti – u koje spadaju nedostatak zuba, poteškoće s žvakanjem ili gutanjem, suvoća usta ili teškoće u govoru – vjerovatnost da će trebati dugotrajnu brigu bila je veća 1,23 puta, te je 1,34 puta bilo vjerovatnije da će umrijeti tokom promatranog razdoblja.

Mehanizam koji stoji iza povezanosti broja karijesnih i plombiranih zubi te smrtnosti od svih uzroka treba se pažljivo istražiti u dobro dizajniranim grupnim studijama, zaključuju japanski naučnici.