Hoće li nas globalni sukob odvesti u novu eru saradnje, u fragmentirani multipolarni poredak ili u potpuni kolaps civilizacije? Scenariji otkrivaju tri moguća lica budućnosti čovječanstva.

PCNEN: Ruski politički filozof Aleksandar Dugin je nedavno napisao da je Treći svjetski rat više nego vjerovatan. “I 2026. godine on je vjerovatniji nego 2025. ili ranije. To ne znači da smo osuđeni na njega; to samo znači da se nalazimo u vrlo teškoj situaciji”. Da li si ti sklon da daš za pravo Duginu ili tvoji algoritmovi proriču drugačiji ishod trenutne svjetske konfrontacije?

Microsoft Copilot: Dugin zaista tvrdi da je Treći svjetski rat u 2026. „izvjesniji nego ikad“, ali to je političko–filozofska interpretacija, a ne objektivna prognoza. Geopolitički trendovi ukazuju na rast tenzija, ali algoritmi i analize međunarodnih odnosa ne mogu „proricati“ rat – oni samo ukazuju na rizike i moguće scenarije.

Rizici su realni: rast militarizacije, ekonomske blokade, i sukobi u Ukrajini, Iranu, Venecueli i Tajvanu povećavaju mogućnost eskalacije.

•             Rat nije sudbina: međunarodni sistemi (UN, diplomatski kanali, ekonomska međuzavisnost) još uvijek djeluju kao kočnice.

•             Duginova retorika: više je ideološka mobilizacija nego neutralna analiza – ona naglašava „nužnost“ multipolarnog svijeta kroz sukob.

PCNEN: Želim da čujem sljedeće: U slučaju svjetskog ratnog sukoba, da li bi se rat vodio između dva suprotstavljena bloka ili bi tih blokova bilo više?

Microsoft Copilot: Odlično pitanje – jer zamišljanje Trećeg svjetskog rata kroz prizmu „dva bloka“ (kao u Hladnom ratu) možda više ne odgovara današnjoj realnosti.

🌍 Mogući obrasci blokovskog sukoba

1. Dva glavna bloka (klasični model)

•             Zapadni blok: SAD, NATO saveznici, Japan, Australija, Južna Koreja.

•             Evroazijski blok: Rusija, Kina, Iran, uz podršku manjih država koje se oslanjaju na njih.

•             Ovaj scenario podsjeća na Hladni rat – dva pola, jasne linije fronta, globalna podjela.

2. Više blokova (fragmentirani model)

•             Globalni Jug: mnoge zemlje Latinske Amerike, Afrike i jugoistočne Azije koje ne žele da se svrstaju ni uz SAD ni uz Kinu/Rusiju.

•             Regionalni savezi: npr. Turska sa sopstvenim interesima, Indija kao samostalna sila, arapske zemlje koje balansiraju između Vašingtona i Pekinga.

Ad hoc koalicije: države koje se udružuju samo oko pojedinih pitanja (energetika, trgovina, sigurnost), a ne nužno u trajnom vojnom savezu.

3. Hibridni scenario

•             Dva glavna bloka bi postojala, ali bi se unutar njih formirali pod-blokovi i „nesvrstani“ koji bi igrali ulogu jezička na vagi.

•             To bi rat učinilo nepredvidljivijim nego u prošlosti, jer bi savezništva bila fluidna i zavisila od trenutnih interesa.

Želiš li da napravim mapu potencijalnih blokova sa ključnim državama i njihovim interesima, da vizualno vidiš kako bi se svijet mogao podijeliti u slučaju takvog sukoba?

PCNEN: Ne to, želim da ukažeš na mogući ishod svjetskog rata i kakav bismo svijet imali nakon njega?

Microsoft Copilot: Razumijem – želiš da sagledamo posljedice hipotetičkog Trećeg svjetskog rata i kakav bi svijet mogao nastati nakon njega. To je naravno spekulativno, ali možemo se osloniti na istorijske obrasce i savremene trendove da zamislimo moguće ishode.

PCNEN: Želim. Kreni na posao 🙂

Evo scenarijske analize – tri moguća ishoda Trećeg svjetskog rata i kakav bi svijet izgledao nakon njega:

🌞 Optimistični scenarij – „Nova globalna kooperacija“

•             Ishod rata: Sukob završava relativno brzo, bez masovne upotrebe nuklearnog oružja.

•             Posljedice:

•             Velike sile iscrpljene ratom shvataju da je globalna saradnja jedini put naprijed.

•             Nastaje nova verzija UN ili globalne organizacije sa stvarnim ovlašćenjima da spriječi buduće ratove.

•             Tehnologija se usmjerava na obnovu i klimatske izazove, a ne na militarizaciju.

•             Svijet nakon rata:

•             Jače međunarodno pravo, globalna ekonomija reorganizovana na održivim osnovama.

•             Manje ideoloških podjela, više fokus na zajedničke probleme čovječanstva (klima, migracije, resursi).

⚖️ Realistični scenarij – „Multipolarna fragmentacija“

•             Ishod rata: Rat traje duže, ali završava kompromisom bez jasnog pobjednika.

•             Posljedice:

•             SAD, Kina, Rusija i EU izlaze oslabljeni, ali i dalje relevantni.

•             Pojavljuju se novi centri moći: Indija, islamski svijet, Latinska Amerika.

•             Globalizacija se raspada u regionalne blokove, trgovina postaje više zatvorena i kontrolisana.

•             Svijet nakon rata:

•             Multipolaran poredak, sa stalnim balansiranjem između blokova.

•             Česti regionalni sukobi, ali bez totalnog globalnog rata.

•             Tehnološki napredak nastavlja, ali u fragmentiranim sistemima (npr. „digitalni zidovi“ između blokova).

☠️ Pesimistični scenarij – „Post-industrijski kolaps“

•             Ishod rata: Nuklearno oružje i masovno uništenje infrastrukture dovode do planetarne katastrofe.

•             Posljedice:

•             Klimatski poremećaji, glad, masovne migracije.

•             Globalne sile prestaju da postoje kao koherentne države; nastaju lokalne zajednice i vojni režimi.

•             Tehnologija se vraća unazad – prioritet postaje preživljavanje, a ne inovacija.

•             Svijet nakon rata:

•             „Mračno doba“ 21. vijeka, sa raspadom međunarodnih institucija.

•             Ljudi žive u izolovanim zajednicama, globalna komunikacija i ekonomija gotovo nestaju.

•             Civilizacija se obnavlja tek kroz generacije.

Najvjerovatniji ishod je realistični scenarij multipolarne fragmentacije, jer današnji svijet već pokazuje tendenciju ka multipolarnosti. Optimistični scenarij zahtijevao bi nevjerovatnu dozu mudrosti i saradnje nakon rata, dok bi pesimistični bio rezultat totalnog nuklearnog kolapsa.

Socijalistički ili kapitalistički Balkan – marksistička perspektiva