Piše: Marina Kelava

37 međunarodnih humanitarnih organizacija koje djeluju u Gazi izgubilo je od 1. siječnja dozvolu za rad, a među izgnanima su i poznate organizacije poput Liječnika bez granica i Oxfama jer nisu ispunile izraelske zahtjeve koje uključuju, primjerice, dostavu brojeva putovnica djece i supružnika palestinskih zaposlenika. „Ovo je opasan presedan“, izjavio je Philippe Lazzarini iz UNRWA-e, agencije Ujedinjenih naroda za palestinske izbjeglice, koja se i sama prije nove godine našla na novom udaru izraelskog parlamenta. Istodobno, dvije članice EU-a, Cipar i Grčka, potpisale su sporazum o vojnoj suradnji s Izraelom.

U Gazi još uvijek jedna od četiri obitelji preživljava od samo jednog obroka dnevno. Zimske oluje raselile su desetke tisuća ljudi, ostavljajući 1,3 milijuna ljudi u hitnoj potrebi za skloništem. Međunarodne nevladine organizacije isporučuju više od polovice sve pomoći u hrani u Gazi, vode ili podržavaju 60 posto poljskih bolnica, provode gotovo tri četvrtine aktivnosti vezanih uz sklonište i neprehrambene artikle te pružaju sav tretman za djecu s teškom akutnom pothranjenošću, navodi se u priopćenju koje su potpisale 53 međunarodne organizacije protestirajući protiv novog ograničavanja rada humanitaraca u Gazi. Izrael je, naime, od 1. siječnja ukinuo dozvole za rad čak 37 međunarodnih humanitarnih organizacija, uključujući poznate i na svjetskoj razini važne organizacije Liječnici bez granica MSF, Norveško vijeće za izbjeglice, Dansko vijeće za izbjeglice, Oxfam, CARE, Mercy Corps… Oni su dobili obavijest da im registracija istječe 31. prosinca čime počinje teći rok od 60 dana u kojem moraju napustiti Gazu i Zapadnu obalu.

„Njihovo uklanjanje zatvorilo bi zdravstvene ustanove, zaustavilo distribuciju hrane, urušilo cjevovode za skloništa i prekinulo skrb koja spašava živote. Na Zapadnoj obali, tekuće vojne racije i nasilje doseljenika i dalje potiču raseljavanje. Daljnja ograničenja za međunarodne nevladine organizacije oštro bi smanjila doseg i kontinuitet pomoći koja spašava živote u kritičnom trenutku“, ističe se u priopćenju.

Nove dozvole rada za 37 organizacija nisu izdane po novim smjernicama koje je Izrael usvojio u 2025. Prema tim smjernicama, ako je bilo koji zaposlenik organizacije javno „delegitimizirao“ djela države Izrael, ili podržavao bojkot, ili čak komentirao tužbe pred međunarodnim sudom protiv izraelskih vojnih snaga, to je osnova da se dozvola povuče. Posebno je šokantno što pružanje  medicinske pomoći što rade Liječnici bez granica, uvjetuju dostavljanjem brojnih osobnih podataka, pa tako i brojeve putovnice supružnika i djece zaposlenih Palestinaca.

Liječnici bez granica odbili su to navodeći kako imaju legitimne zabrinutosti oko zahtjeva za registraciju „radi dijeljenja osobnih podataka naših palestinskih zaposlenika s izraelskim vlastima, a pojačane su činjenicom da su izraelske snage ubile 15 kolega Liječnika bez granica“.

Iz izraelskog tijela koje koordinira humanitarnu pomoć za Gazu COGAT tvrde pak kako su se zaposlenici Liječnika bez granica „predstavljali i kao teroristi Hamasa“, opravdavaju još jednom svoje akcije Hamasom koji „koristi međunarodne organizacije, a one ionako donose manje od 1% pomoći u Gazu“. No, tih 1% teško da je točno s obzirom da su samo Liječnici bez granica u 2025. tretirali i obradili čak 100 000 ranjenih, odradili više od 22 000 operacija, pružili psihološku pomoć više od 60 000 ljudi.

„Ova ograničenja dio su zabrinjavajućeg obrasca nepoštivanja međunarodnog humanitarnog prava i sve većih prepreka operacijama pomoći. Ovo je opasan presedan“, izjavio je Philippe Lazzarini, generalni povjerenik Agencije Ujedinjenih naroda za pomoć i radove UNRWA, organizacije koja je i sama već dugo na udaru.

Naime, u tjednu prije Nove godine izraelski parlament nije mirovao pa je izglasao i novi zakon protiv UNRWA-e kojim im isključuje vodu, struju, gorivo i komunikacije te daje vladi Izraela ovlasti za eksproprijaciju imovine UN-a u istočnom Jeruzalemu, uključujući sjedište UNRWA-e i njezin glavni centar za strukovno osposobljavanje. Zakon također isključuje UNRWA-u iz izraelskog zakona kojim se propisuju obveze Izraela prema Konvenciji o povlasticama i imunitetima Ujedinjenih naroda. Riječ je o proširenju zakona donesenog prošle godine i provedenog od siječnja 2025. kojima su zabranjene operacije UNRWA-e u okupiranom Istočnom Jeruzalemu i zaustavljeni svi kontakti između izraelskih dužnosnika i UNRWA-e.

„To je izravna uvreda mandata koji je Agenciji dodijelila Opća skupština UN-a i suprotno je nalazima Međunarodnog suda pravde (ICJ), koji obvezuju Izrael da ispuni svoje obveze kao država članica UN-a. Novi zakon je daljnji udarac multilateralnom sustavu. Dio je kontinuirane, sustavne kampanje diskreditiranja UNRWA-e i time ometanja ključne uloge koju Agencija ima u pružanju pomoći i usluga za ljudski razvoj palestinskim izbjeglicama. Usluge za koje je Međunarodni kazneni sud presudio da su ključne za ispunjavanje UN-ove obveze prema pravima palestinskog naroda, uključujući njihovo pravo na samoodređenje“, komentirao je Lazzarini.

Riječ je o agenciji koju je osnovala Opća skupština Ujedinjenih naroda 1949. godine s mandatom pružanja humanitarne pomoći i zaštite registriranim palestinskim izbjeglicama do pronalaska pravednog i trajnog rješenja za njihovu tešku situaciju. UNRWA danas djeluje ili pokušava djelovati na Zapadnoj obali, uključujući Istočni Jeruzalem, Pojas Gaze, Jordan, Libanon i Siriju.

Krajem prosinca i ministri vanjskih poslova Kanade, Danske, Finske, Francuske, Islanda, Japana, Norveške, Švedske, Švicarske i Ujedinjenog Kraljevstva izrazili su „ozbiljnu zabrinutost zbog ponovnog pogoršanja humanitarne situacije u Gazi koja je i dalje katastrofalna“ te pozvali na osiguranje uvjeta za rad međunarodnih humanitarnih organizacija.

No, druge države Europske unije pak istodobno pojačavaju suradnju s Izraelom. Tako je prije Nove godine izraelska vojska IDF objavila kako su potpisali trilateralni plan vojne suradnje između Izraela, Grčke i Cipra, zajedno s bilateralnim planovima između Izraelskih obrambenih snaga i Grčkih oružanih snaga te Ciparske nacionalne garde za 2026. godinu.

„Planovi uključuju zajedničke vježbe, obuku, radne skupine u nizu područja i strateški vojni dijalog, daljnje jačanje suradnje i doprinos stabilnosti, sigurnosti i miru u regiji istočnog Mediterana“, priopćili su iz IDF-a.

Iako je u Gazi formalno na snazi primirje, ono je poslužilo tome da zamre medijski interes za ovu temu, a stvarnog rješenja za stanovnike Palestine nema na vidiku. U Europskoj uniji je u jednom trenutku znatno bio pojačan pritisak javnosti da europske države djeluju vezano uz zaustavljanje genocida u tijeku, no sada je i taj momentum izgubio zamah, a pojedine članice, kao što pokazuje primjer Cipra i Grčke, ne samo da obustavljaju vojnu suradnju s Izraelom, već je čak i proširuju.

Prošloga tjedna pisali smo o tome kako se Europska unija nije iskazala ni u primanju stanovnika Gaze koji trebaju hitnu medicinsku evakuaciju, a neke zemlje nisu primile nijednu osobu, uključujući Hrvatsku i Njemačku. U četvrtak je pak Plenković ponudio pomoć Švicarskoj i primanje na liječenje deset osoba stradalih u tragičnom požaru u Crans Montani. Za Gazu, gdje još 15 000 ljudi čeka hitnu medicinsku pomoć koju tamo ne mogu dobiti, ostaje tek šutnja.