Piše: Joea Laurie*

Potpredsjednica Venecuele Delsi Rodrigez je položila zakletvu kao vršiteljica dužnosti predsjednice nakon što je američka vojska u subotu ujutro otela predsjednika Nicolasa Madura i odvela ga u savezni pritvorski centar u Bruklinu, optuženog za trgovinu narkoticima i posjedovanje mitraljeza.

Predsjednik Donald Tramp u subotu je rekao da će SAD sada “voditi” Venecuelu, ali nije bilo jasno što je tačno mislio. “Vodićemo zemlju sve dok ne vidimo pravilnu i razboritu tranziciju”, rekao je Tramp. “Ne možemo reskirati da neko drugi preuzme Venecuelu ko nema na umu dobrobit venecuelanskog naroda.”

Tramp je potom rekao da  je američki državni sekretartajnik Marco Rubio imao dugi telefonski razgovor s Rodrígez i da je ona “u biti spremna učiniti ono što smatramo potrebnim kako bi Venecuela ponovno postala velika”.

Bilo je mnogo nagađanja da su SAD podmitile visoke političke i vojne zvaničnike kako bi osigurale da ne bude otpora američkom napadu, u kojem je učestvovalo 150 američkih aviona. Nisu korišćeni nikakvi protivvazdušni sistemi, a Trump je rekao da SAD nije pretrpio žrtve ili gubitak opreme.

Nakon što je u subotu položila zakletvu kao vršiteljica dužnosti predsjednice, Rodrígez je održala žestoki govor u kojem je osuđivala američki napad, insistirajući da je Maduro i dalje legitimni vođa Venecuele, čak i dok sjedi u saveznom zatvoru u Bruklinu.

Rodrígez je zahtijevala Madurovo oslobađanje. Rekla je da je američki napad “imao jedan cilj: promjenu režima u Venecueli” kako bi se “omogućilo zauzimanje naših energetskih resursa, naših mineralnih resursa, naših prirodnih resursa”.

Rodrígez je rekla:

„Spremni smo da branimo Venecuelu. Spremni smo braniti naše prirodne resurse koji moraju biti za nacionalni razvoj. … Ekstremisti koji su promovisali oružanu agresiju protiv naše zemlje, istorije i pravde biće natjerani da plate. … Nikada više nećemo biti robovi.“

Samo kazalište?

Jesu li Rodrigezine poruke naciji bile iskrene ili je ona učestvovala u dogovoru, kako je Tramp sugerisao? Ili oboje? Drugim riječima, možda je mislila ono što je rekla, ali će i dalje učiniti ono što SAD želi. Ili su njene prkosne riječi bile samo teatar?

Može li uopšte vladati Venecuelom bez davanja takvih izjava? Koristi li ih kao paravan od venecuelskog naroda za sprovođenje američke agende u svojoj zemlji? Je li Trampova administracija nervozna zbog toga šta ona zaista mislila ono što je rekla i što se na nju ne može računati?

Miami Herald je sugerisao da je Rodríuez zaista sklopila dogovor sa SAD koje joj omogućavaju da vlada zemljom, barem privremeno, dok SAD ostvaruje svoje ciljeve.

Herald je napisao:

„… nakon uklanjanja Nicolasa Madura i niza vanrednih američkih vojnih i pravnih poteza, Vašington se sada čini otvorenim za scenarij koji bi nekad bio politički nezamisliv: saradnja s ostacima Madurovog režima – posebno njegovom potpredsjednicom Delsi Rodrigez i njezinim bratom Horheom Rodrígezom – radi stabilizacije, upravljanja i preusmjeravanja Venecuele… to je… eksperiment koji bi mogao uspjeti jer ima potencijal da zadovolji temeljne interese obje strane – i, pod određenim uslovima, može biti jedan od rijetkih scenarija sposobnih za upravljanje Venecuelom bez izazivanja nasilja velikih razmjera, institucionalnog kolapsa ili masovnih migracija.“

Navodni dogovor je da sadašnja vlada ostane na vlasti dok SAD nagovara Venecuelu da se preorijentiše od Kine, Rusije, Irana, Kube i BRICS-a, te vjerovatno dopusti povratak američkim naftnim kompanijama. Obje strane izbjegavaju rat i društvene nemire.

„Unutar Venecuele, nisu sve čavističke figure jednako pozicionirane da se uključe u takvu pogodbu“, piše Herald . „Analitičari više puta ističu braću i sestre Rodrígez – Delsi Rodrígez, potpredsjednicu i de facto moćnicu nakon Madurove smjene, i njenog brata Horkea Rodrígeza, dugogodišnjeg političkog posrednika i pregovarača – kao jedinstveno sposobne karike u lancu.“

Takozvana „Rodrigezova mreža zadržava uticaj na ključne elemente bezbjednosnog aparata, obavještajnih službi i pravosudnog sistema. Ta kontrola je bitna ne samo za sprovođenje bilo kakvog sporazuma s Vašingtonom, već i za uvjeravanje insajdera režima da saradnja sa SAD neće dovesti do krivičnog progona, čistki ili oduzimanja njihove imovine“, piše Herald.

Nadalje, ovaj tabor saveze s Rusijom i Kinom smatra posljedicom američkih sankcija, a ne ideološkom obvezom, te su dovoljno fleksibilni da se udruže sa SAD ako sankcije budu ukinute.

Osim toga, odsutnost brata i sestre Rodrigez iz američkih optužnica „podstakla je nagađanja – nepotvrđena, ali široko rasprostramnjena – da su zakulisni pregovori već u toku“, navodi list. SAD može postići takav dogovor jer je američka vojna akcija pokazala Venecueli da se ne može oduprijeti i jer se cijena sankcija nastavlja, navodi list. Dodao je da se uskoro može očekivati ​​da će čistke u venecuelanskoj vladi omogućiti uspjeh dogovora.

U zamjenu za ostavljanje elemenata vlade na vlasti, SAD zahtijeva “prestanak isporuka nafte Kubi, zaustavljanje ruta trgovine kokainom, ograničavanje pristupa Irana i Rusije, te otvaranje energetskog sektora Venecuele američkim kompanijama”, navodi se u novinama. Sve je to ostvarivo bez “demontaže unutrašnje strukture moći režima. Zapravo, vjerovatno bi obogatili one koji kontrolišu tranziciju”, navodi se.

Kako će venecuelski narod reagovati kada postane očito što se događa najnepredvidljiviji je faktor. Hoće li privatizacija naftne industrije narušiti životne uslove čak i uz ukidanje američkih sankcija, moglo bi biti ključno. Poniženje ljudi kada saznaju da je nacija podređena SAD takođe bi moglo biti ključno.

„Najosjetljiviji izazov za bilo koji savez SAD i čavista bio bi politički legitimitet unutar Venecuele“, rekao je Herald . „Čavizam se ne može otvoreno predstaviti kao američki posrednik bez razbijanja svoje baze. Umjesto toga, analitičari vjeruju da bi vođstvo preoblikovalo saradnju u pragmatično partnerstvo poduzeto kako bi se spriječio haos, izbjegla strana okupacija i zaštitio nacionalni suverenitet u novim uslovima.“

Juče je Rodrigez promijenila ton. „Pozivamo američku vladu da sarađuje s nama na agendi saradnje usmjerene na zajednički razvoj u okviru međunarodnog prava kako bi se ojačao trajni suživot zajednice“, rekla je. „Predsjedniče Donald Tramp, naši narodi i naša regija zaslužuju mir i dijalog, a ne rat.“

Međutim, čini se da stvar nije gotova. Možda zabrinut da Rodrígez neće ispuniti svoj dio dogovora, Tramp joj je u nedjelju uputio eksplicitnu i nasilničku prijetnju. Izjavio je časopisu The Atlantic: „Ako ne učini ono što je ispravno, platiće vrlo veliku cijenu, vjerojatno veću od Madura.“

Mediacija u UAE-u

Londonski Daily Telegraph u članku pod naslovom „Tajni sastanci ukazuju na unutrašnje radnje za rušenje Madura“ izvještava da su UAE posredovali između SAD i Rodrigeza, 56-godišnjeg zastupnika naftne industrije i sadašnjeg ministra nafte, što bi moglo pomoći američkim naftnim kompanijama da se vrate u zemlju. Telegraph piše:

„U sobi za sastanke u Dohi, oko 12000 kilometara od Karakasa, zvaničnici su bili zauzeti raspravom o budućnosti Venecuele bez Nicolasa Madura, njenog diktatora. Viši član kraljevske familije UAE djelovao je kao most između režima i Donalda Trampa, dok je američki predsjednik gradio armadu  kako bi izvršio pritisak na venecuelanskog vođu da se preda. Ali gospodin Maduro nije učestvovao na tajnim sastancima u Dohi. Umjesto toga, razgovore su vodili njegova potpredsjednica Delsi Rodrígez i njen brat Horke.“

Telegraph citira Franciska Santosa Kalderona, bivšeg potpredsjednika Kolumbije, koji je rekao: „Apsolutno sam siguran da je Delsi Rodrígez predala Madura. Sve informacije koje imamo, kada ih počnete spajati, govore: ‘Oh, ovo je bila operacija u kojoj su ga predali.'“

*Joe Lauria je glavni urednik Consortium Newsa

Did Venezuela VP Hand Over Maduro in Deal With the US?